SVE MANJE INTERESA

Nijedan učenik ne želi biti stolar i mesar

Foto: Ivica Galović/PIXSELL
zanimanja tesar
Foto: Ivica Galović/PIXSELL
20.09.2016., Slavonski Brod - Ravnatelj Obrtnicke skole U Slavonskom Brodu Josip Miklausic. Photo:
21.09.2016.
u 17:45
Interesa ove godine u Obrtničkoj i industrijskoj školi nije bilo ni za stolara i tapetara, čudi se tome i ravnatelj Josip Miklaušić
Pogledaj originalni članak

Iz godine u godinu sve je manje interesa za obrtnička zanimanja. Iako se radi o strukama u kojima nedostaje radne snage i u kojima se lakše dolazi do posla, zanati i dalje nisu prepoznati kao dobar izvor zarade, a ne pomažu ni stipendije koje nude gradovi i općine.

Potvrđuju to i podaci o upisu učenika u obrtničke i industrijske škole u Hrvatskoj. Primjerice, u prvi razred slavonskobrodske Obrtničke škole 2014. upisalo se 237, lani 192, a ove godine samo 157 učenika. Najugroženiji obrti su građevina, tekstil, obrada drva i izrada namještaja.

– Za neka zanimanja poput stolara, tapetara ili, što mi je posebno čudno, mesara, ove se godine nije prijavio nijedan učenik. Zidara nemamo već godinama. Kvote nisu popunjene ni u proizvodnim zanimanjima, ali nekakav interes ipak postoji – kaže ravnatelj Josip Miklaušić. Nedostaje i onih koji bi se bavili električnim i vodovodnim instalacijama, keramičara, krovopokrivača, bravara. Stručnjaci kažu da se ne može od nekoga očekivati da zavoli posao stolara ili keramičara ako od najranijeg djetinjstva do srednje škole nije morao ništa raditi jer su sve radili roditelji. Osim toga, državnim pedagoškim standardom određeno je da, ako se za neko zanimanje javi manje od šest učenika, oni više ne upisuju taj program.

– Danas svaki malo veći sokak ima veleučilište, iz čijih klupa izlaze menadžeri i marketinški stručnjaci koji trebaju promovirati proizvode koje nitko ne radi. Zar to nije smiješno – kaže Miklaušić.

Neka od obrtničkih zanimanja za koja su mladi još zainteresirani su frizer, konobar i kuhar. Iako tek uči za konobara, učeniku trećeg razreda Darku Rašiću iz Ruščice posla neće nedostajati.

– Konobarski posao me oduvijek zanimao, a i zarada je solidna. Već sam radio preko ljeta i zaradio koju kunu – kaže Darko.

Buduća kuharica Tea Banović kaže kako ju je na takav odabir motiviralo to što se i starija sestra bavi istim poslom. Ona joj je rekla da kuharski zanat nije težak onomu tko se voli time baviti.

>> Imam isti mobitel tri godine, što koga briga koliko je star

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 15

Avatar Made in Germany
Made in Germany
18:11 21.09.2016.

Steta da za struku gdje Hrvati imaju znanja i tradiciju nema ljudi. Vise nego casna zanimanja gdje se moze uz rad itekako dobro zaradit. Nema lijepsih razgovora nego sa pravim majstorima tih navedenih zanata.

SO
SoloHan
18:22 21.09.2016.

Treba djecu pripremit za filozofski i plenume, jbš zanat

ZE
zeljkonezeljko
18:50 21.09.2016.

Tko je pisao ovaj clanak? Nema grdjevinara, mesara itd. Pa koji roditelj je lud poslati svoje dijete u skolu za zanimanje koje nije placeno kako treba. Danas poslodavci jedva cekaju da im dodju radnici koje ce iskoristavati za crkavicu od place. I k tome mora im se odraditi brdo prekovremenih sati koji naravno nisu placeni. Kad Vlada ove drzave uredi radnicka prava ( place dostojne za koliko toliko normalan zivot, placeni prekovremeni sati, rad nedjeljom, praznikom, nocni rad) bit ce i skolaraca koji ce htjeti u obrtnicka zanimanja. I taj ravnatelj nije isao u obrtnicko zanimanje, a ni njegovo dijete sigurno ne ide u skolu za obrtnika. Drugom soli pamet, a svoju djecu ce poslati u skolu gdje se vrti lova.