Panel uglednih američkih vojnih analitičara, održan u Zakladi za obranu demokracija (FDD) u Washingtonu, pozvao je predsjednika Donalda Trumpa da pojača pritisak na Rusiju kako bi se prisililo ruskog predsjednika Vladimira Putina na ozbiljne mirovne pregovore o Ukrajini. Stručnjaci su predložili agresivne mjere, uključujući isporuku oružja za duboke udare Kijevu i uvođenje strogih carina na ruske trgovinske partnere poput Kine, Indije i Turske. Analitičari su jednoglasni da Putin neće zaustaviti rat bez snažnog vanjskog pritiska, ističući da Rusija trenutno troši 40% svog proračuna na vojne napore. "Putin je ključna varijabla u rješavanju sukoba. On neće stati dok ne osjeti pritisak iz više smjerova", izjavio je Andy Bain, umirovljeni pukovnik američkih marinaca i izvršni direktor Ukrajinskog fonda za slobodu. "Radi se o tome da se Putin prisili da sjedne za pregovarački stol", kazao je general bojnik u mirovini Charles Corcoran. Panelisti su posebno naglasili potrebu za opskrbom Ukrajine oružjem dugog dometa, poput precizno navođenih projektila ERAM i APKWS za borbeni zrakoplov F-16, te potencijalno krstarećih raketa Tomahawk. Takvi sustavi omogućili bi Kijevu da naruši rusku logistiku i pojača pritisak na bojištu, gdje Rusija, prema riječima umirovljenog kontraadmirala Marka Montgomeryja, 'postaje sve bolja u tehnološkom ratovanju', posebice korištenjem dronova s optičkim vlaknima koji zaobilaze ukrajinske sustave protuzračne obrane.
Ekonomski pritisak jednako je važan, smatraju stručnjaci. Montgomery je predložio uvođenje sto postotnih carina na zemlje poput Kine, Indije i Turske, koje kupuju ruska fosilna goriva preko "skrivenih flota". Smanjenje prihoda od nafte i plina, koji financiraju ruski vojni stroj, moglo bi značajno oslabiti sposobnost Kremlja za nastavak rata. Poziv na eskalaciju dolazi uoči očekivanog posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući, koji bi trebao rezultirati novim sporazumom o isporuci oružja. No, stručnjaci upozoravaju da to "neće riješiti rat". Zelenski mora, prema riječima Baina, usvojiti "obzirnu diplomaciju" kako bi pridobio Trumpa koji je u prošlosti zagovarao brzo rješenje sukoba, uključujući potencijalne teritorijalne ustupke, što Kijev odbija, piše Kyiv Post.
Ove preporuke dolaze u ključnom trenutku dok se Ukrajina suočava s pogoršanjem situacije na bojištu, a Trumpova administracija pokušava pronaći ravnotežu između pregovora i vojne podrške. Rusija je opet izvela snažan napad diljem Ukrajine.
Rusija je u ranim jutarnjim satima izvela opsežne raketne napade na Ukrajinu, ciljajući gradove u nekoliko regija, a sirene za zračnu uzbunu čuju se diljem zemlje. Ukrajinske zračne snage izdale su nacionalnu prijetnju raketnim napadima oko 5:20 sati po lokalnom vremenu, upozoravajući da je Rusija lansirala bombardere MiG-31. Sat vremena kasnije, zračne snage su objavile da je još jedan ruski MiG-31 poletio s aerodroma Savasleyka u Nizhny Novgorodu. Zrakoplov MiG-31 sposoban je nositi hipersonične rakete Kinžal, koje Rusija koristi za napade na ciljeve duboko u Ukrajini, piše Kyiv Independent.
Svima je napokon jasno da mira neće biti ili dok Ukrajina ne bude cijela okupirana od rusa (što se nikada neće dogoditi) ili dok rusija ne bude vojno poražena u Ukrajini,a njezino gospodarstvo uništeno iscrpljujućim ratom. Zapad je to napokon shvatio i počinje djelovati