U osjetljivom geopolitičkom trenutku, uoči novih rundi američko-iranskih pregovora, izraelski premijer Benjamin Netanyahu stiže u Washington kako bi izravno utjecao na smjer razgovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Izrael je zabrinut da bi sporazum mogao biti ograničen isključivo na nuklearno pitanje, bez obuhvaćanja drugih elemenata koje smatraju egzistencijalnim prijetnjama. Upravo zato Netanyahu nastoji osigurati da izraelski sigurnosni interesi budu ugrađeni u svaki budući dogovor, u trenutku kada međunarodna diplomacija ponovno traži izlaz iz jedne od najopasnijih kriza na Bliskom istoku.
Prema pisanju izraelskog portala Ynet, Netanyahu će se u srijedu sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom kako bi raspravili sadržaj i okvir pregovora s Iranom. Netanyahuov ured potvrdio je da izraelski premijer smatra kako svaki dogovor mora ići znatno dalje od nuklearnog pitanja te uključivati stroga ograničenja iranskog balističkog raketnog programa, kao i prekid potpore iranskim saveznicima i posredničkim strukturama diljem regije. Izrael strahuje da bi parcijalni sporazum, usmjeren isključivo na nuklearne aktivnosti, Iranu ostavio prostor za jačanje vojne moći kroz raketni razvoj i regionalni utjecaj.
Izraelski mediji navode da Netanyahu u razgovorima s američkom administracijom inzistira na šest ključnih zahtjeva: potpunom ukidanju iranskog nuklearnog programa, nultom kapacitetu obogaćivanja uranija, uklanjanju svih zaliha obogaćenog uranija iz zemlje, ograničavanju dometa balističkih projektila na 300 kilometara, potpunom demontiranju iranske mreže saveznika i posrednika na Bliskom istoku te uspostavi trajnog, sveobuhvatnog i neovisnog nadzora nad svakim budućim sporazumom. Ti zahtjevi u velikoj mjeri nadilaze okvir dosadašnjih pregovora i praktično predstavljaju izraelsku viziju potpunog sigurnosnog razmontiranja Irana.
Istodobno, izraelski mediji i sigurnosni krugovi otvoreno raspravljaju o mogućnosti jednostranog vojnog djelovanja. List Maariv izvijestio je da je Izrael američkoj strani jasno poručio kako iranski balistički projektili predstavljaju egzistencijalnu prijetnju te da Tel Aviv zadržava pravo djelovati samostalno ako procijeni da su crvene linije prijeđene. Prema izraelske i Američke mediji tvrde da su izraelski vojni dužnosnici posljednjih su tjedana Amerikancima predstavili konkretne scenarije udara na iranske proizvodne kapacitete, skladišta i infrastrukturu povezanu s raketnim programom, naglašavajući da odluka o napadu ne ovisi isključivo o ishodu pregovora.
S druge strane, Iran nastoji istovremeno održati diplomatski kanal otvorenim i poslati jasnu poruku odvraćanja. Nakon što je američki predsjednik Trump pregovore održane u Muscatu opisao kao pozitivne, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian poručio je da Iran dijalog vidi kao sredstvo mirnog rješavanja sporova i da ne prihvaća jezik prijetnji i pritisaka. Naglasio je da se iranski nuklearni program temelji na pravima zajamčenima Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja te da Teheran neće pristati na odricanje od legitimnih tehnoloških i znanstvenih kapaciteta.
Paralelno s diplomatskim porukama, iranski vojni i politički vrh pojačava retoriku spremnosti. Glasnogovornik Ministarstva obrane Reza Talaei-Nik izjavio je da su iranske oružane snage potpuno spremne odgovoriti na svaku pogrešnu procjenu ili agresivni potez neprijatelja, naglašavajući da se obrambene sposobnosti zemlje nastavljaju jačati bez obzira na pregovore. Predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf dodatno je istaknuo da su diplomacija i obrana dvije strane iste strategije, dok su brojni iranski dužnosnici upozorili da bi svaki vojni napad na Iran imao regionalne posljedice i otvorio novu fazu nestabilnosti na Bliskom istoku.
Iran je u više navrata naglasio da su njegov raketni program i obrambene sposobnosti apsolutna crvena linija. Ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi jasno je poručio da raketno pitanje nikada neće biti dio pregovaračkog dnevnog reda te da nijedna strana nema pravo diktirati Iranu što smije, a što ne smije posjedovati. U takvom ozračju, američko-iranski pregovori odvijaju se pod snažnim izraelskim pritiskom, uz istodobne prijetnje jednostranim vojnim potezima i iranska upozorenja o odlučnom odgovoru, čime se diplomatski proces pretvara u iznimno krhku ravnotežu između pregovora i otvorene eskalacije.
kao da u boksačkom ringu suparniku kažeš da spusti ruke da ga možeš zveknuti u glavu. svašta si bibi i pedonald zabrijavaju.