Nestaje s mape: Stanovnici države koja će do kraja stoljeća 'potonuti' dobili jedinstvene vize

Do kraja ovog stoljeća otočna državica u srcu Oceanije mogla bi gotovo pa nestati s lica Zemlje. Znanstvenici u NASA-i predvidjeli su da će većina kopnene mase i ključne infrastrukture Tuvalua do 2050. biti ispod razine mora u periodu visoke plime, a čak 90 posto površine bit će potopljeno do kraja stoljeća budu li se nastavili globalni trendovi rasta razine mora.

Pesimistična predviđanja za malu otočnu zemlju rezultirala su time da njezini stanovnici budu prvi u svijetu koji se mogu prijaviti za takozvanu klimatsku vizu. Od kraja lipnja, kada su i službeno omogućene, za vizu se prijavila trećina populacije Tuvalua, koji prema posljednjem popisu broji nešto više od 10.600 stanovnika. Pacifička angažmanska viza stvorena je kao dio bilateralnog ugovora s Australijom koji obuhvaća tri ključna aspekta – klimatsku suradnju, mobilnost i sigurnost.

Put prema stalnom boravištu u Australiji otvoren je za sve državljane starije od 18 godina pod uvjetom da nisu stekli državljanstvo investicijom u Tuvaluu, kao i da nisu državljani Novog Zelanda. Vizu na godišnjoj razini može dobiti tek 280 stanovnika, a one se dodjeljuju periodično, nasumičnim izborom do kraja siječnja 2026., piše Earth.org. Australija se, prepoznavši klimatske promjene kao "najveću nacionalnu sigurnosnu prijetnju" Tuvalua, obvezala da će pružiti pomoć maloj naciji u slučaju prirodnih katastrofa. Dio ugovora otvara i poseban put za one koji se žele trajno nastaniti u Australiji i pristupiti benefitima za stalne rezidente, uključujući pravo na javno obrazovanje i zdravstvene usluge.

Tuvalu, čiji se teritorij nalazi na svega pet metara iznad razine mora, suočava se s ozbiljnim prijetnjama zbog klimatskih promjena, ali i s nestašicom vode, gubitkom ključnih ekosustava i eskalacijom ekstremnih vremenskih događaja, što dovodi do financijske nestabilnosti i velikih kulturnih gubitaka. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, u posljednjih 50 godina gotovo 1500 katastrofa u jugozapadnom Pacifiku prouzročilo je smrt na desetke tisuća ljudi i više od 185 milijardi dolara štete. Iako pridonosi sa samo 0,02 posto globalnih emisija, regija u kojoj se nalazi Tuvalu, kao i 14 drugih malih otočnih zemalja u razvoju, suočava se s posebnim klimatskim rizicima. Razina mora u regiji raste gotovo dvostruko brže od globalnog prosjeka, a temperature morske površine porasle su tri puta brže od 1980-ih.

Uz gradnju nasipa za obranu od plime, vraćanje dijela zemlje, a naposljetku i traženje novog doma u državama poput Australije i Novog Zelanda, Tuvalu ide korak dalje u pokušaju očuvanja svoje zemlje i suvereniteta. Kako fizička stvarnost nacije nestaje pod morem, vlada je prije nešto manje od godine dana krenula u projekt kojim nastoji izraditi digitalnu kopiju zemlje. Nadaju se da će ova virtualna replika očuvati ljepotu nacije i njezinu kulturu, kao i zakonska prava njezinih građana, posebice za generacije koje će budućnost potencijalno morati graditi na nekom drugom mjestu.

– Naša zemlja, naš ocean i naša kultura najdragocjeniji su resursi našeg naroda, a kako bismo ih zaštitili od štete, bez obzira na to što će se dogoditi u fizičkom svijetu, premjestit ćemo ih u oblak – rekao je za BBC Simon Kofe, ministar prometa, energetike, komunikacija i inovacija Tuvalua. Projekt, u načelu, ima i vrlo praktičan element. Male otočne države, suočene s gubitkom svoje zemlje u smislu kopna, u stvarnosti se suočavaju s pitanjem kako očuvati svoj suverenitet.

Aktualno međunarodno pravo nije primjenjivo za zemlje koje se suočavaju s gubitkom teritorija zbog klimatskih promjena. Suverena država mora imati jasno definiran teritorij i stalno stanovništvo, dvije karakteristike koje više nisu jamstvo za budućnost Tuvalua. Stoga, uz osiguranje granica nacije unutar metaverzuma, vlada Tuvalua nastoji stvoriti digitalne putovnice, pohranjene na blockchainu.

Uz Tuvalu, zbog posljedica klimatskih promjena do kraja bi stoljeća mogli "nestati" i Samoa, Fidži te Solomonski otoci, a uz zemlje Oceanije na posebnom su udaru i Maldivi. Arhipelag se suočava s porastom razine mora od 2,3 milimetra godišnje, a manje od osamdeset posto otočića nalazi se na nadmorskoj visini višoj od metra. Njihova se vlada, za razliku od digitalnog Tuvalua, odlučila za strategiju izgradnje umjetnih otoka.

Video