Nemamo dovoljno stručnjaka za kibernetičku sigurnost

Prijetnje kibernetičkoj sigurnosti samo lani prouzročile su globalno više od 500 milijardi eura štete, a u nekim zemljama ta šteta činila i do 1,6 posto njihova BDP-a. Kad je Hrvatska u pitanju, procjenjuje se da našu zemlju svake sekunde zapljusne oko 40 tisuća kibernetičkih prijetnji, no uglavnom je riječ o slučajnim i automatskim tzv. hakerskim spamovima koji se rutinski otklanjaju. Iako na prvu zvuči strašno, statistički gledano to je relativno mala brojka u usporedbi s mnogo razvijenijim zemljama poput SAD-a, Italije ili Belgije, a kad smo već kod statistike, mnoge će vjerojatno iznenaditi i to da je Hrvatska lani, prema analizama analitičara tvrtke Comparitech koji su analizirali situaciju u 60 zemalja, na prilično dobrom 18. mjestu kad je u pitanju kibernetička sigurnost.

Analizirali su podatke poput broja uređaja koji su zaraženi virusima i različitim vrstama zlonamjernog softvera, pripravnosti države na kibernetičke napade ili samo zakonodavstvo u tim zemljama. Primjera radi, u Njemačkoj, koja je na 17. mjestu, veći je postotak virusima zaraženih računala nego u Hrvatskoj. Ipak, kako to obično biva, taj relativno dobar plasman Hrvatske kad je u pitanju ta vrsta sigurnosti najmanje je plod nečijeg napornog ili ciljanog i organiziranog rada, a više smo se tu našli ne svojom zaslugom, nego čistom slučajnošću, jednostavno zato što tehnološki kriminalitet kod nas još nije ni izbliza toliko raširen kao u razvijenijim zemljama.,

Ali to neće dovijeka ostati tako, a kad se jednom nađemo na vjetrometini bit će prekasno. Problem je što nemamo dovoljno stručnjaka koji se bave kibernetičkom sigurnošću, a stručnjake u tom području jako je teško pronaći. Oni rijetki koje imamo sve više odlaze izvan Hrvatske, što je problem koji bi se moglo riješiti kada bi odgovorni u našim institucijama imali dovoljno razvijenu svijest o važnosti zaštite podataka. A nemaju. Pa tako Vlada u 2019. godini s ministarstvima izmjenjuje elektroničku poštu koja nema enkripcije i elementarne sigurnosne standarde potrebne da bi se zaštitili takvi dokumenti. Zato se i dogodila afera Hotmail. Ali i nakon toga sve je ostalo po starom.