Nedvojbeno je Vjesnikov neboder u Slavonskoj ulici jedna od najvažnijih arhitektura grada Zagreba. Ne samo zato što je to bio dom hrvatskog novinarstva dugi niz desetljeća, iznimno važan u doba najveće snage tiskanih izdanja, nego je to i simbol grada Zagreba kao takvog. Neboder je, dakle, dobio ime po onodobnoj novinskoj tvrtki, a zbog boje suvremene fasade nadimak mu je bio "čokoladni toranj". U gradskim analima citiraju se i riječi Ive Maroevića, znamenitog povjesničara umjetnosti koji kaže kako se ”na tom raskršću, s jugoistočne strane, diže metalizirani stakleni neboder Vjesnika, a uz njega pogoni tiskare i sve što je vezano uz takav novinski kompleks. Vitka građevina izrasta iz okoline koja će ga tek u dalekoj budućnosti primiti kao svoj sastavni dio. Čistih linija i prepotentno položen, možda i suviše blizu raskršća, u svakom je slučaju vidan naglasak. I on pridonosi heterogenosti Savske ceste, dokazujući po svoj prilici da i u toj heterogenosti ima nekog smisla.”
Arhitektica otkriva što je spriječilo urušavanje nebodera Vjesnik: Unutra su dvije jezgre
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Naime postoje tisuće kamera videonadzora koje mogu potvrditi da li je grom udario u zgradu ili ne, zato je i obustavljena istraga o tome kako je nastao požar i grom će biti kriv.