"Nezaustavljivo za Zagreb" pisalo je povrh Tomislava Tomaševića kada je ranije ove godine slavio još jednu pobjedu na izborima za čelnika Grada Zagreba. Danas, nekoliko mjeseci kasnije, nekolicina građana našla se ispred njegova stana kako bi prosvjedom izrazila svoje nezadovoljstvo. Uz uzvike "Auf Wiedersehen Senfe" i "Gdje nam je gradonačelnik", 50-ak ljudi okupilo se zbog zabrane drugog koncerta Marka Perkovića Thompsona koji se danas trebao održati u zagrebačkoj Areni. Sinoć je Thompson na koncertu zazivao rušenje gradonačelnika.
Politički analitičar Dragan Bagić smatra kako su njegove poruke poziv na antidemokratsko rušenje zagrebačke vlasti. – Bez obzira na to što je Thompsonova poruka umotana u demokratski celofan, u srži je to poziv na antidemokratsko rušenje zagrebačke vlasti. U njoj je sadržano oduzimanje prava stanovnicima Zagreba da sami biraju svoju lokalnu vlast. Thompson je implicitno rekao da bi Zagrepčanima vlast trebao određivati netko drugi, stanovništvo drugih krajeva Hrvatske i dijaspora. Osim toga, ona je antidemokratska jer nastoji delegitimirati potpuno legitimne i umjerene političke aktere. Niti je Možemo radikalna lijeva stranka niti se današnji SDP može karakterizirati ostacima "jugokomunizma". Thompson se ovdje potpuno razotkrio kao akter koji produbljuje podjele u hrvatskom društvu i kojem smeta njegova vrijednosna, identitetska i politička pluralnost – kaže Bagić.
Analitičar Petar Tanta podsjeća kako je odnos na relaciji Thompson – Grad Zagreb započeo vremenski otprilike izlaskom iz tema lokalnih izbora u teme lipanjskog koncerta. – Narativ je postavljen tako da je kriv Grad Zagreb, odnosno gradonačelnik – mi smo predali papire, sada je red na njima – očekujući da će potez Grada Zagreba dodatno mobilizirati publiku. Nadalje, na meti su Tomašević i Možemo kao predstavnici lijeve strane kojima se lijepi imperativ “sekte”, a svi ostali negativni segmenti postavljaju se iza zaštitnog plašta Domovinskog rata koji služi kao nevidljivi štit u koji nitko “ne dira”. Nakon jučerašnjeg nastupa samo je jasnije ono što je bilo jasno od prvog dana – poslovni interesi bolje zvuče ako se stavi predznak Domovinskog rata, mase bez kritičkog razmišljanja jednostavno će lakše kliknuti s nečim što im izaziva toliko veliku emociju. A u vremenima pojačanih tenzija svakako je dobro imati neprijatelja – navodi Tanta.
Još jedan analitičar, Mate Mijić kaže kako Tomašević od otvorene konfrontacije s Thompsonom može samo politički profitirati.
– Grad je u rasulu na mnogim poljima, puno je izbornih obećanja još iz prve kampanje ostalo neispunjeno, a to se od građana najlakše sakrije ako im stavite crveno-crne naočale. Možemo nasušno treba poziciju brane od nečega. Prvo su bili brana od korupcije i kriminala pa se ustanovilo da i u njihovim redovima toga ima. Sad su brana od "crnila", što će pomoći konsolidirati lijevu bazu oko njih – kaže te dodaje kako Thompson u Zagrebu ima mnoštvo poklonika, ali da sukob s gradskom vlašću mobilizira i njihove birače.
– Pritom ne treba zaboraviti da Thompson dijelu stanovnika Zagreba predstavlja ruralnu Hrvatsku, iz njihove perspektive primitivnu i zaostalu, tako da Tomašević u ovom sukobu više nije zaštitnik samo lijevih vrijednosti i zelenih politika, nego i nekakvog urbanog zagrebačkog štiha. Na stranu to što Tomašević i njegova klika možda nisu najbolji reprezenti zagrebačkog kulturnog identiteta, no Thompson je još manje. Ukratko, ako se oko ili uz pomoć Thompsona bude okupljala nekakva politička fronta, što je veliko "ako", Grad Zagreb nije dobar izbor za prvo pojavljivanje na političkoj pozornici – navodi.
Ankica Mamić govori kako je nedopustiv narativ zabranu jednog koncerta nazvati napadom na Domovinski rat i temelje hrvatske države. – Franjo Tuđman, otac moderne hrvatske države, razumijevajući kontekst zabranio je pozdrav ZDS. Zar je to sad neka nova Thompsonova ideja da je onda i Franjo Tuđman bio protiv hrvatske države? Dakle, to je stvarno nedopustivo i zapravo tužno da iz čitave hrvatske povijesti, u kojoj ima jako puno svijetlih točaka, Thompson želi pjesmom "Čavoglave" vratiti ljude u taj tamni dio naše povijesti. Razumijem da je taj pozdrav izvikivao u pjesmi u vrijeme opsade Čavoglava, kad su emocije bile u nekoj drugoj fazi i kad nismo bili sigurni da ćemo imati svoju državu, ali nikako se to ne smije dovoditi u vezu s dignitetom Domovinskog rata ili temeljima hrvatske države – navodi Mamić i nastavlja: – No ni najmanje mi ne smeta što je zagrebačku vlast nazvao "ekstremnim ljevičarima i ostacima jugokomunista", kao i da postoje redoviti i izvanredni izbori. To znamo i bez Thompsona. U Hrvatskoj ima i ekstremnih ljevičara i ekstremnih desničara, ovisno o točki gledišta, a za Thompsona je Možemo vjerojatno ekstremno lijevo, ima čovjek priliku takvo što reći jer živimo u demokratskoj državi. Neka osnuje političku stranku ili neka se pridruži nekoj od ovih 200-tinjak stranaka i neka ide u političku borbu, to je apsolutno dopušteno – rekla je Mamić koja ne vjeruje da će se Thompson odlučiti na takav korak. – Zašto bi on išao u politiku? Zašto bi stao ispred birača, kad može napraviti tri koncerta godišnje i riješiti si egzistenciju. Umjesto da drži govore s političke pozornice, drži ih s pjevačke, što je puno jednostavnije jer ne treba misliti o politikama, o socijali, o tome kako će isplatiti mirovine. Politika u Hrvatskoj je reputacijski loš, ali težak posao – zaključuje.
U prvom krugu ovogodišnjih lokalnih izbora, za Tomaševića je glasalo 135.545 Zagrepčana, odnosno njih 47,59 posto. Marija Selak Raspudić bila je njihov drugi izbor, a podržalo ju je 44.645 građana (15,67 posto). Treći je bio Mislav Herman (HDZ, DP, HSU, HSS) za kojeg je bilo 36.944 građana (12,97 posto). Davor Bernardić (Servus Zagreb, Dina Dogan – NL, Fokus, HSLS, HNS, Socijaldemokrati) dobio je 19.311 glasova (6,78 posto). Tomislav Jonjić (Nezavisna lista Tomislava Jonjića, DOMiNO, Hrvatski suverenisti, Blok) bio je peti s 18.344 glasova (6,44 posto), a iza njega našao se Ivica Lovrić (BUZ, Plavi grad) s 14.071 glasom (4,94 posto). Na posljednjem je mjestu bio Pavle Kalinić (Pavle Kalinić – NL, SU, Umirovljenici zajedno, ZDS) s 10.944 glasa (3,84 posto).
Nuklearni fizičar i analitičar Tonči Tadić ističe kako ne može biti objektivan oko situacije zbog prošle suradnje s Markom Perkovićem u HSP-u i osobne pomoći u izbornim kampanjama. "Ne mogu objektivno i nepristrano komentirati Marka Perkovića Thompsona jer smo bili stranački kolege u HSP-u, pomagao mi je u izbornim kampanjama. Neka svatko sluša što hoće, ja to ne branim nikome. Usput rečeno, kako to da nitko od medija i analitičara ne primjećuje da o Thompsonu (još od Hipodroma sve do danas), šuti i ništa ne komentira Predsjednik Republike, koji se inače javlja i komentira sve?" rekao je Tadić.
Na lokalnim izborima 2021. godine Tomašević je u prvom krugu dobio 147.631 glas, što je činilo ukupno 45,15 posto glasova. Miroslav Škoro tada je bio na drugom mjestu s 39.789 glasova (12,16 posto). Treća je s 36.309 glasova (11,10 posto) bila Jelena Pavičić Vukičević (365 stranka rada i solidarnosti). Davor Filipović (HDZ, HSLS, HSU) bio je četvrti s 32.151 glasom (9,83 posto), a iza njega SDP-ov Joško Klisović koji je dobio 25.601 glas (7,82 posto). Vesna Škare Ožbolt dobila je 16.682 glasa (5,10 posto), Zvonimir Troskot 13.480 (4,12 posto), Davor Nađi 6.492 (1,98 posto), Anka Mrak-Taritaš 2.743 (0,83 posto), a posljednji je bio Željko Tokić s 1298 glasova (0,39 posto).
Tomašević je valjda jedina osoba u povijesti parlamentarne demokracije koja je u drugom krugu dobila manje glasova nego u prvom krugu. U prvom krugu 135 tisuća, a u drugom 130 tisuća. Dakle, nije uspio privući niti jednog birača izvan prostora svoje sekte.