Ne smiju se legalizirati građevine sagrađene mimo zadanih planova

Vladin plan legalizacije bespravne gradnje donosi slabiju zaštitu obalnog pojasa, bespravne građevine neće proći ni minimum provjera jesu li sigurne i stabilne, a jednako će se moći ozakoniti i obiteljske prizemnice i velike zgrade s mnogo apartmana, pa i proizvodni pogoni. Bit je to prigovora hrvatskih arhitekata, odnosno Udruženja hrvatskih arhitekata, na prijedlog Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama. Zbog toga su pisali ministru graditeljstva Branku Bačiću, tvrdeći kako je nacrt zakona o postupanju sa nezakonitim zgradama sa stručnog aspekta – neprihvatljiv! Ne smije se legalizirati svaka građevina, nego samo one koje ne prekoračuju drastično gabarite zadane planovima, prigovaraju arhitekti.

– Ne može biti isto je li netko sagradio kuću u skladu s planovima, a samo nije tražio i platio dozvolu, ili je sagradio tri kata više od onoga što je planom dopušteno ili umjesto obiteljske kuće ima zgradu sa 10 ili 15 apartmana – kaže Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata. Preslabo je zaštićen i obalni pojas, tvrde arhitekti jer je granica postavljena na samo 70 metara od mora, a prvi je prijedlog bio 100 metara. Treći je ključan prigovor arhitekata to što se više ne traži od vlasnika čak ni dokaz o stabilnosti građevine! U postupku legalizacije ne traži se ispitivanje ni prostornog, ni inženjerskog, ni sigurnosnog aspekta zgrade. Sve zajedno neće pomoći da se provedu nužni popravci urbanog standarda, ocjenjuju arhitekti, postavljajući i pitanje moralnog aspekta ovoga zakona koji dovodi u pitanje ustavnu jednakost građana, tvrde arhitekti.

Vlada bi sutra trebala raspravljati o prijedlogu ovog zakona koji će, kako se sada najavljuje, ići u redovitu proceduru, u dva čitanja.