Nasilje među mladima: Sami, zapušteni i opasni!

Jošku Rogiću (21), koji je bejzbolskom palicom pokušao ubiti 19-godišnjeg sugrađanina Mislava Marušića, zadarski sudac Boris Babić odredio je jednomjesečni pritvor kako ne bi bio u mogućnosti ponoviti nasilje, ali i zbog utjecaja na javnost, a osobito na mlade.

Prvi je put neki sudac javno obrazložio da osumnjičenog stavlja u pritvor i kako bi poslao poruku mladima da je takvo ponašanje neprihvatljivo i da zahtijeva sankciju. Je li sudac posegao i za tim obrazloženjem zbog eskalacije nasilja među maloljetnicima i mladima u posljednje vrijeme?

I u Europi raste nasilje
Zaprepašćujuća je količina agresije kojom mladi zbog najbanalnijih povoda nasrću na vršnjake, premlaćuju ih, ubijaju. Nije utješno, ali i u Engleskoj, Austriji, Nizozemskoj, Mađarskoj, Češkoj... stručnjaci bilježe blagi rast maloljetničke delinkvencije.

– Sama recesija mijenja odnose u društvu, negativno je djelovala na odnose djece i roditelja. Roditelji trče za poslom, egzistencijom, a mladi su prepušteni sami sebi – kaže sutkinja za mladež Lana Peto Kujundžić, koja radi u vijeću Vrhovnog suda. Ako se gledaju najdrastičniji slučajevi koji su užasnuli javnost, pitanje je što je zajedničko nasilnicima. Iz kakvih obitelji dolaze? Praksa pokazuje da je riječ o disfunkcionalnim i problematičnim obiteljima, ali i dobrostojećima.

– I djeci iz problematičnih obitelji i djeci prezaposlenih roditelja zajedničko je da su prepušteni sami sebi. I jedni i drugi nose rizik da postanu nasilni. Potrebe djece iz problematičnih obitelji roditelji ne vide jer su okrenuti svojim problemima, na jednak način kao što ih ne vide prezaposleni roditelji jer trče za poslom. Iskustva sa suda govore da su maloljetnici, prije nego što su prijavljeni za nasilje, često bili prijavljivani zbog krađa kojima su privlačili pozornost. Sigurno je da je malodobnik koji je nekoga premlatio i prije pokazivao agresivno ponašanje.

Nemoguće je da netko miran i tih odjednom u 17. godini nekog premlati. Rizik za nasilje nose i malodobnici koji žive u kvartu u kojem ima puno nasilnih vršnjaka, nemaju jednog od roditelja, oni koji su s roditeljima dio djetinjstva proveli u izbjeglištvu, zatim djeca koja su loša u školi. No, nikada ti rizici neće djelovati jednako na dva djeteta jer neko dijete uza sve rizike neće izrasti u delinkventa zato što je, primjerice, imalo zaštitni faktor, stariju sestru koja mu je nadomjestila ljubav roditelja ili se rano uključio u nogometni klub koji je obožavao – kaže sutkinja Kujundžić.

Zakazala prevencija
– S ovom generacijom malodobnika propustili smo prevenirati nasilje, učiti ih od vrtića nenasilnom ponašanju. Zakazali su i roditelji i škola, socijalne službe i zato imamo mlade koji će pretući nekog jer im se ne sviđa kako se odjenuo ili jer im je žrtva dala jednu kunu umjesto dvije. Javnosti se čini da su kazne malodobnicima preblage, no sva istraživanja pokazuju da duga zatvorska kazna ne jamči da mlada osoba neće počiniti kazneno djelo, već suprotno.

Za mene je sporno kad se suđenje malodobnicima previše razvlači, a u najtežim slučajevima presuda bi trebala biti donesena u roku od šest mjeseci. Ako se suđenje razvodni, gubi svrhu i za oštećenog i za optužene, optuženi nakon nekog vremena zaborave zašto dolaze na sud, a pravda nakon niza godina ne zadovoljava više ni žrtvu, ni počinitelja, ni društvo – kaže sutkinja.

Slučaj Ritz: Napadači pod nadzorom
Četvorica maloljetnih napadača na Luku Ritza (17) policiji su bili otprije poznati po imovinskim deliktima, dok jedini punoljetnik među njima do lani nije imao posla s policijom. Svi su godinama prije bili pod nadzorom Centra za socijalnu skrb, jedan maloljetnik otkada mu je lift s četiri godine zgnječio ruku. Za njega kažu da je povučen, ali i povodljiv. Drugi malodobnik je, navodno, većinu vremena provodio sam jer su mu roditelji po cijele dane na poslu. Treći ima tešku obiteljsku situaciju, ali njegova bivša profesorica tvrdi dđa je toplo dijete, što potvrđuje pričom i jedan beskućnik kojem je darovao trenirku. Najmlađi među njima pohađa privatnu školu, iz dobrostojeće je obitelji, trenutačno je u pritvoru i prije je bio agresivan.

Slučaj Abramov: Batinaši creskog studenta
Sudionici su okrutnog napada na creskog studenta Aleksandra Abramova (23) Dušan Cupać (21), Dario Cupać (21) i Dario Savić (23). Mogu se nazvati prosječnim mladićima koji do tada, osim Dušana Cupaća, nisu imali “problema” sa zakonom. Iz prosječnih su obitelji i do napada na Abramova nisu ničim bili obilježeni. Osumnjičeni za ubojstvo, Dušan Cupać rođen je u Zadru, a početkom rata s obitelji je izbjegao u Srbiju gdje mu i danas žive roditelji. U dosjeu ima kaznene prijave za imovinske delikte, dok Dario Cupać i Dario Savić dosad nisu imali nikakvih prijava. Njegov rođak Dario Cupać radio je kao konobar u riječkom kafiću, a kolege tvrde da je bio tih i predan poslu. Dario Savić radio je u privatnoj građevinskoj tvrtki.

Slučaj Marušić: Marušićev napadač osuđen
Joško Rogić (21), koji je bejzbolskom palicom pokušao ubiti sugrađanina Mislava Marušića (19) zadržan je jučer u jednomjesečnom pritvoru zbog, kako je rekao sudac Boris Babić, mogućnosti ponavljanja djela, ali i poruke osobito mladima da neće dopustiti da takva nedjela potiču mlade na eskalaciju nasilja. Rogić se branio šutnjom. A Antu Šegarića (21), mladića koji je bio u društvu s Rogićem i promatrao bez ikakve reakcije kako Rogić mlati Marušića, prekršajni sudac kaznio je zbog drskog ponašanja zatvorom od osam dana. Inače, Rogić i Šegarić, ali i njihova žrtva, pripadnici su Torcide te su se, navodno, dobro poznavali. Doznajemo kako je J. Rogić uvjetno osuđen zbog prijetnje jednoj obitelji, i to u pijanom stanju.