Hrvatska je država u sadašnjem formatu postojala prije 15. siječnja 1992. kad su je članice Europske zajednice izvukle iz tadašnjih jugoslavenskih ralja. Na dan priznanja ona je ušla u međunarodno knjigovodstvo pod svojim imenom, formalno rame uz rame s Amerikom i Rusijom, ili s Francuskom i Njemačkom koje su odlučivale o njezinu priznanju. U stvarnosti, 30 godina poslije ravnopravna je onoliko koliko se uspijeva izboriti za svoju ravnopravnost po ekonomskoj razvijenosti, političkoj vjerodostojnosti, kreativnoj snazi. Da nije praznično vrijeme, moglo bi se, iz terapeutskih razloga, raspravljati o tome koliko je Hrvatska dužna i sebi i svojim državljanima. Točno je da je novac platežno sredstvo i u hrvatskome okruženju koje se zaklinje u druge, nematerijalne vrijednosti. Ali, kvaliteta jedne države ne mjeri se (samo) novcem.
Nakon 30 godina znamo: nije dovoljno imati državu, treba imati dobru državu
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Ide pravilnik koji mijenja turistički sektor težak 300 milijuna eura godišnje: Je li to kraj pošasti mobilnih kućica?
Novi zakon mobilne kućice naziva modularno-montažnim kućicama, odnosno pokretnim kućicama, i prvi ih put izričito uvodi u izgrađenost kampa. Najvažnija formulacija glasi da se one uračunavaju u izgrađenost neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom
Gore kamioni, nestaje goriva i hrane: Ukrajinci gađaju Hornetima i novim tajnim dronom
Mali dron pojavio se kao ključni dio sve moćnijeg ukrajinskog arsenala dronova srednjeg dometa, koji sve češće love ruska logistička vozila duboko iza ruskih linija.
Macronov nuklearni kišobran sve je veći: Tko se nije skrio...
Sve više europskih zemalja sada želi osigurati mjesto ispod nuklearnih kišobrana, a poguranac im daje i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, koji otvoreno spominje mogućnost rata s Rusijom u roku od nekoliko godina
'Podržavam legalizaciju marihuane, a zbog gašenja zdravstvenih ustanova i kolapsa sustava bit će i ilegalnih akcija'
Saborski zastupnik i sinjski gradonačelnik ukazuje na sve veću centralizaciju u državi koja dovodi u opasnost manje sredine i tjera ljude iz njih
Veće poreze neće plaćati 60 % obrtnika, ali za njih 9000 davanja se udvostručuju
Ćorić je prema malim obrtnicima ostao blagonaklon, ali obaveze progresivno rastu oko osam do 82 posto za preostale obrtnike s jačim prihodima
Kako možemo imati dobru državu kada ju vodi stranka koja je osuđena za korupciju? Štoviše, ta stranka i danas ima potpiru 30% građana.