Slovenka uzima Vučiću 1,6 milijardi eura, ovo je razlog

Povjerenica za proširenje Marta Kos na današnjem saslušanju u Europskom parlamentu trebala bi objaviti da će EU zamrznuti između 1,5 i 1,6 milijardi eura namijenjenih Srbiji, a izravan povod za ovu odluku je nedavno usvojena sporna pravosudna reforma. Iako nije riječ o potpunom prekidu odnosa, riječ je o najtežoj financijskoj kazni koju je Srbija doživjela od početka pregovora i prvoj snažnoj političkoj poruci Bruxellesa Beogradu, a to predstavlja iznimno težak udarac za režim Aleksandra Vučića u Srbiji.

Politico najavljuje da će Kos potvrditi da Srbija neće od EU dobiti ni centa bespovratnih sredstava namijenjenih usklađivanju Srbije s EU barem dok Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Europe, ne objavi svoje mišljenje o srbijanskim reformama, što se očekuje do kraja mjeseca. Srbija je početkom godine usvojila paket amandmana na ključne pravosudne zakone, koje opozicija, struka i Europska unija smatraju izravnim udarom na neovisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije.

Predstavnici Srbije uvjeravaju da će prihvatiti preporuke Venecijanske komisije, koje bi mogle uključivati ​​promjenu ili ukidanje zakona, što od Srbije zahtijeva i slovenska povjerenica u Europskoj komisiji. Vlasti u Beogradu proteklih su dana pokušale ublažiti ovu odluku najavama o mogućim izmjenama spornih zakona, no sudeći prema reakcijama iz Bruxellesa to nije bilo dovoljno da se zaustavi današnja objava.

Čini se da posljednjih mjeseci naglo kopni strpljenje Europske unije sa Srbijom, koje je ranije bilo skoro neograničeno. Posljednje izvješće o napretku Srbije iz studenoga prošle godine najkritičnije je do sada. U izvješću se apostrofira stagnacija i nazadovanje Srbije na ključnim područjima poput demokracije i vladavine prava, slobode medija i usklađivanja s vanjskom politikom EU. Dok vlast u Srbiji širi anti-EU narativ i teži bliskim odnosima s Rusijom, Srbija je od 2000. godine od EU dobila više od sedam milijardi eura europskih sredstava i ulaganja.

Riječ je o prekretnici u odnosima EU i Srbije. Obustava europskog financiranja ugrozit će projekte u Srbiji na brojnim područjima koji se financiraju iz pretpristupnih (IPA) fondova i novog Plana rasta za Zapadni Balkan. Bit će to prvi konkretan dokaz gubitka povjerenja Bruxellesa u Srbiju zbog stalnog nazadovanja Srbije na ključnim područjima, poput demokracije, vladavine prava i veza s Rusijom. Iako Srbija već pokušava nadomjestiti europske izvore financiranja alternativnim izvorima, poput zajmova iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kine, riječ je o aranžmanima koji su znatno nepovoljniji i netransparentniji od europskih bespovratnih sredstava.