Nafta skočila dvocifreno, i Hrvatskoj prijeti drastično poskupljenje goriva, veća inflacija i recesija

Situacija na Bliskom istoku dramatično se pogoršala američko-izraelskim napadom na Iran - s golemim posljedicama koje će se uskoro osjetiti i na hrvatskim benzinskim crpkama, a nakon toga i u lisnici svakog hrvatskog građanina. 

Nakon napada na tankere i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, cijene nafte porasle su jutros u dvoznamenkastim brojkama  dosegnuvši najvišu razinu u posljednjih nekoliko mjeseci. Barel sirove nafte Brent u jednom je trenutku poskupio za više od deset posto, premašivši 82 dolara (u petak prije napada bila je na oko 74 dolara).  Analitičari očekuju kratkoročni raspon trgovanja od 80 do 90 dolara - pa čak i više ako se blokada nastavi.

Nakon napada SAD-a i Izraela na Iran, Teheran je zatvorio Hormuški tjesnac kroz koji protječe oko 20 posto svjetske nafte. Nekoliko brodarskih tvrtki, naftnih kompanija i trgovačkih kuća zaustavilo je svoje plovidbe kroz tjesnac. Prema pomorskim podacima, više od 200 brodova, uključujući tankere za naftu i plin, trenutačno je usidreno uz tjesnacu.

Ključno pitanje sada je hoće li blokada trajati samo danima ili će se odugovlačiti tjednima – granica od 100 dolara za barel vjerojatno će se uskoro dosegnuti u slučaju dulje blokade, kažu analitičari. To bi u odnosu na cijenu prije početka napada na Iran bilo povećanje od čak 35%.

Uz petinu svjetske nafte koja se prevozi obično prolazi kroz Hormuški tjesnac - uključujući pošiljke iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Iraka, Kuvajta i Irana i trećina globalne trgovine LNG-om prolazi kroz Zaljev.

Ako je ova ruta poremećena dulje vrijeme, globalno tržište će doživjeti iznenadni nedostatak ponude. Cijene goriva obično prate cijene nafte s odgodom od nekoliko dana. Ako sirova nafta naglo poraste za deset posto, cijene benzina i dizela uglavnom slijede taj trend nakon otprilike sedam dana. Sličnoće biti i ako poraste za 35%, što je za sada najcrnji scenarij.

Dugotrajne poremećaje na tržištu energenata uvijek slijedi domino-efekt: rastuće cijene dizela poskupjet će logistiku, poljoprivredu i zračni promet – a time i mnoga dobra i usluge koje koristimo svakodnevno. Dakle, ako rat potraje - slijedi nam novi inflacijski šok.