Kolumna

Nacionalni bazen štednje ne može biti privatni bazen kontrole: Kako Kapitalni fond izbija upravi upravljanje

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Nacionalni bazen štednje ne može biti privatni bazen kontrole: Kako Kapitalni fond izbija upravi upravljanje
22.05.2026.
u 11:28
Očigledno je da sustav ne vjeruje sam sebi jer svako malo doda još jedan sloj kontrole

U obavijestima na Zagrebačkoj burzi osvanula je, ima nekoliko dana, dopuna dnevnog reda Glavne skupštine Končara, sazvane za lipanj. Ne bilo kakva. U njoj Kapitalni fond, koji drži 28,2 posto udjela u vlasništvu, traži dopunu dnevnog reda vrlo indikativnim zahtjevom: prijedlogom izmjena Statuta kojima se ovlasti Uprave društva ograničavaju u mjeri u kojoj bi, da je ljudsko biće, bilo ekvivalentno oduzimanju poslovne sposobnosti. Karikiram, no mora se priznati da su ograničenja Uprave objektivno prilično radikalna: bez odobrenja Nadzornog odbora onemogućilo bi joj se samostalno donošenje odluka o projektima čija je vrijednost veća od deset milijuna eura i o ugovorima vrijednosti veće od 30 milijuna eura, s rokovima obveze duljima od pet godina, o preuzimanju udjela u drugim tvrtkama, upravljanju nekretninama i vođenju korporativne politike u povezanim društvima grupe.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.



Komentari 4

18
188
12:47 22.05.2026.

Taj čoro maše kosom kao da je teenager, a izgleda kao da mu je 60 godina.

DU
Deleted user
13:10 22.05.2026.

Još jedan politikantski potez. Sad se političare prave da u upravnom odboru sjede nepouzdani ljudi, skloni prijevarama, ali zato će u nadzornom odboru biti uzoriti građani, na glasu svetosti. Možeš misliti! Te "nepouzdane ljude" postavili su, ako ne članovi nadzornog odbora, onda isti nadređeni političari. I, sad, jedni su nepouzdani, a drugi su pouzdani?! Jedino rješenje koje vidim jest maknuti sve tvrtke koje nisu javne prirode iz pandži političara. Ljevičarski naivci iz Mrduše donje, reći će "Pa kako može biti javnog vlasništva u Norveškoj ili Švedskoj?!" Pritom potpuno ignorirajući hrvatsku realnost. Čitao sam članak o švedskoj djevojčici koja je imala problem shvatiti pojam "švercanja u javnom prijevozu". Usporedite to s (blagim) ismijavanjem koje doživite u, recimo, Zagrebu kad kažete da se niste švercali, nego ste platili voznu kartu u javnom prijevozu. Ili, prepričavali su mi poznanici kako u sjevernoj Italiji stanovnici jako paze na odvajanje otpada. Usporedite to s mojim iskustvom kad mi je jedna poznanica rekla da ona ne odvaja jer "ionako to sve ide u isti kamion". Ja sam na to rekao da je to vjerojatno iznimka, ali da je bitno svatko odradi svoj dio i odgovornost je onda na javnim institucijama. Za to sam bio nagrađen s jednim "Andy moj, ne ide ti to tako!" Problem nije samo u političarima, puno je širi.