Na Mediteranu počeo rat cijenama: Može li Hrvatska ostvariti više od trećine lanjskog prometa?

Cjenkanje i popusti da, rasprodaja ne, trenutačna je filozofija većine mediteranskih domaćina koji se nadaju da će unatoč pandemiji uspjeti nešto iščupati od ovogodišnje turističke sezone. Svi su na Mediteranu, koji inače ugosti 350 milijuna turista, svjesni da cijene iz 2019. s ovakvom desetkovanom potražnjom nemaju šanse. No, linearnim se sniženjima zasad opiru svjesni da bespoštedni cjenovni rat nosi velike žrtve. Mnogi hoteli čak radije biraju ostati zatvoreni.

Agresivno niske cijene

Nitko i ne zna mogu li cijene pozivnice uopće pomoći u ovako netipičnoj godini, ali domaćini nemaju mnogo manevarskog prostora. Sicilija ovih dana pokušava privući pozornost ponudom da na svake tri noći ide po jedno besplatno noćenje. Španjolci, kamo će stranci moći tek od 1. srpnja, najavljuju aranžmane za dvoje po cijeni jednog, dok neki hoteli, u raznim zemljama, pokušavaju prodati budući boravak uz osjetne popuste, a dolazak vrijedi sve do kraja 2022. Mnogo će toga ovisiti i o tome kako će se postaviti Turska, poznata po agresivno niskim cijenama, a sad suočena s čak milijun i pol praznih hotelskih kreveta. Zemlja koja je 2020. računala s 58 milijuna turista još ne otkriva sve karte. Ali i ne čeka prekriženih ruku. Turci su još u svibnju pokrenuli tzv. telefonsku diplomaciju prema 70 zemalja. Ili smatraju da će zdravstvena situacija biti ključna ili kartu niskih cijena ostavljaju za kasnije, ali vrijeme koriste da svim kanalima prošire sve relevantne informacije. Pa i da će, zbog prevencije, popunjenost hotela držati na maksimalnih 60%, što je odličan štos; demonstriraju brigu za gosta, a bolje od 60% ionako ne mogu.

– Turska, kao i Grčka, ovisi o aviovezama, a u kojoj će se mjeri aviopromet normalizirati još je jako neizvjesno. Dio europskih turoperatora kaže da će postavljati čartere, a letove prema Mediteranu u ljetnim mjesecima najavljuju i niskobudžetni avioprijevoznici. Neki čak i iz Slovenije. Ali na kraju sve se svede na interes, odnosno broj putnika. Za malo rotacija organizatoru se ne isplati dizati avione, a nije isplativo ni ako se po punoj cijeni proda manje od 80% sjedala. Tek tada može biti i nešto povoljnih last minute aranžmana – iznosi računicu Ivan Pukšar, bivši vlasnik Kompasa i konzultant u turizmu, uvjeren da se ovog ljeta možda i polovica mediteranskih kapaciteta neće ni otvarati.

Na španjolskoj i talijanskoj obali, ako izuzmemo Kanarsko otočje i Siciliju koji dobro kotiraju, strani gosti manje-više misaona su imenica. U obje su zemlje, koje snažno ovise o domaćim turistima, okupirani kako njih pokrenuti. U Italiji, recimo, razmišljaju o poticajima za putovanja u zemlji od 150 eura po osobi. I jedna i druga zemlja, inače, pripadaju turističkim velesilama, Italija sa 63, a Španjolska s čak 83 milijuna turista godišnje. U godini korone to znači i veleprobleme. Pogotovo što se i tradicionalno emitivne zemlje snažno bore da svoje građane zadrže u zemlji. Čak i susjedna Slovenija, recimo, građanima dijeli vaučere od 200 eura za odmor u zemlji, što je loša vijest za sve koji očekuju slovenske goste, pa i za Hrvatsku koja ih godišnje ugosti više od 1,5 milijuna.

Mnogi zavide Hrvatskoj

U nikad zaoštrenijoj tržišnoj utakmici u kojoj su svi konkurencija jedni drugima mnogi zavide Hrvatskoj. Čak i Grčka, koja se također može pohvaliti da je obuzdala koronu, ali ovisi o aviogostima. No, ni ta zemlja, čiji je premijer neki dan objavio "restart turizma", ne istrčava s bagatelnim cijenama. Primjerice, TUI u Njemačkoj nudi sedam dana na Kreti u hotelima s četiri i pet zvjezdica u ljetnoj špici za 1100 do 1300 eura. Povlastica je u tome što bi isti aranžman toliko stajao već u lipnju. Hoće li se i koliko situacija promijeniti do srpnja, kada se očekuje da putovanja živnu, najviše i dalje ovisi o virusu. I uvelike o Nijemcima u koje gleda cijeli Mediteran. Najveći europski putnici diktiraju trendove, a dobra je vijest da su kod nas po brojnosti već izbili na prvo mjesto.

– Hrvatska je mnogim Europljanima najbliži Mediteran i to nam je, uz odličnu epidemiološku situaciju, velika prednost. Bitno je samo da ne bude improvizacija, da se gosti uvjere kako se Hrvatska dobro pripremila. Bude li tako, konkurencija nam ne može ništa. Cijene? Ovisit će o potražnji, za neke objekte i termine sniženja će biti, ali možda i poskupljenja. U jednoj kompaniji na srednjem Jadranu kažu da su za neke termine u kolovozu već zatvorili buking, puni su – kaže direktor HUT-a Veljko Ostojić. Smiješi li se Hrvatskoj možda i više od trećine lanjskog turističkog prometa iz prvih prognoza?

Direktor Staničić: Dobro je, 80% Nijemaca ići će na planirani odmor