Tehnologija je uvelike promijenila naše živote, posebno komunikaciju, jer ona danas često znači klikanje i tipkanje na različitim ekranima. I premda nam digitalni alati i društvene mreže omogućavaju da budemo povezani sa stotinama ljudi, često čujemo i kritike kako nas upravo takva povezanost otuđuje od stvarnih, bliskih odnosa. U kojoj će mjeri umjetna inteligencija kao relativno novi “alat” produbiti tu stvarnost ili možda, ipak, pomoći ljudima da bolje razumiju jedni druge i vlastite osjećaje, pitanje je na koje je danas još uvijek teško odgovoriti. No, umjetna inteligencija toliko je prisutna u našim životima da ju više ne možemo ignorirati, već ju, baš kao što kaže i Klara Zečević-Božić, mag.psych., treba prihvatiti kao snažan alat. Međutim, upozorava ova stručnjakinja, umjetnoj inteligenciji treba pristupiti kao području koje zahtijeva odgovorno i emocionalno osviješteno korištenje.
Prva pomoć
“AI može olakšati svakodnevicu, pomoći nam kada smo pod stresom ili nam poslužiti kao orijentir u trenucima kada se osjećamo preplavljeno. No istovremeno otvara pitanja o emocionalnom zdravlju, odnosima i sigurnosti koja ne smijemo zanemariti. AI je u tom smislu „prva pomoć“, ali ne i emocionalni oslonac”, upozorava ova stručnjakinja navodeći i niz pozitivnih činjenica o umjetnoj inteligenciji.
To je prije svega njezina dostupnost. U trenucima kada smo nesigurni, usamljeni, zbunjeni ili preopterećeni informacijama, AI može služiti kao početna točka — dati nam smjernice, pomoći nam razjasniti misli, uputiti nas kome se obratiti ili gdje potražiti stručnu pomoć. Ta brza, funkcionalna podrška može donijeti osjećaj olakšanja u trenucima emocionalnog kaosa.
Također, navodi Klara Zečević-Božić, AI može pomoći u praktičnim zadacima, primjerice bržem pretraživanju informacija, usporedbi cijena kod kupnje automobila ili nekretnine, u izradi itinerara za putovanja, pa čak i biti prva „auto-dijagnostika“ kada automobil proizvodi čudne zvukove. Sve to štedi vrijeme, energiju i mentalni prostor, no važno je naglasiti da AI nije stručnjak i nije emocionalna podrška.
“Nedavni slučajevi, poput djece koja su na društvenim mrežama dobivala opasne ili neprimjerene savjete vezane uz suicid, pokazuju koliko AI može biti rizičan kada se koristi u emocionalno osjetljivim trenucima. AI ne zna procijeniti hitnost situacije, ne vidi neverbalne signale i ne može prepoznati emocionalni intenzitet iz glasa ili izraza lica. Zbog toga stalno naglašavam važnost pravilnog i sigurnog korištenja”, kaže psihologinja Klara Zečević-Božić.
Može li AI „razumjeti“ emocije? Ne – ali može ih simulirati, kaže ova stručnjakinja.
Emocionalna simulacija
“AI može analizirati jezik i ton rečenice, prepoznati obrasce i generirati odgovore koji djeluju toplo, empatično i ljudski. No to nije emocionalno razumijevanje, to je emocionalna simulacija. U psihologiji znamo da je emocionalna inteligencija duboko povezana s tijelom, iskustvom, poviješću odnosa i kontekstom. Emocije se ne događaju samo u mislima nego i u pokretima tijela, izrazu lica, načinu na koji dišemo, u tišini između rečenica. AI to ne može vidjeti niti osjetiti. Često naglašavam da AI može prepoznati emociju u rečenici, ali ne i u čovjeku. Emocionalna regulacija nastaje kroz kontakt s drugim ljudima, kroz sigurnu povezanost, toplinu, blizinu, neverbalne signale. AI nema sposobnost stvaranja emocionalne veze, jer ne suosjeća, ne osjeća strah, tugu, sram niti radost. Zato može biti alat za refleksiju, ali nikako zamjena za terapijski odnos”, kaže Klara Zečević-Božić.
Kako bismo na pravi način iskoristili sve prednosti umjetne inteligencije, najvažnija je edukacija. Svjestan važnosti edukacije, Hrvatski Telekom pokrenuo je nacionalni program besplatnih AI edukacija o umjetnoj inteligenciji na hrvatskom jeziku “AI ti to možeš”, kako bi svatko imao priliku razumjeti i koristiti AI. Program se sastoji od 12 kratkih informativno-edukativnih videa u kojima Toni Milun na jednostavan način daje niz praktičnih primjera korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji te interaktivnih webinara za one koji žele znati više, a koji su nastali u suradnji s HalPetom. Vrijednost programa je oko 700 eura po osobi, ali ga HT omogućava besplatno svim građanima Hrvatske koji se pridruže Magenta Moments platformi.
Krešimir Madunović, član Uprave HT-a i glavni operativni direktor za privatne korisnike, kaže kako umjetna inteligencija danas mijenja način na koji radimo, učimo i živimo te nam otvara vrata novih prilika – zato odgovornost HT-a kao tehnološkog lidera nije samo ulaganje u inovacije, već u društvo u kojem su alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji dostupni svima. “Kroz suradnju s Perplexity AI i razvoj Magenta AI asistenta omogućujemo građanima Hrvatske jednostavan i besplatan pristup alatima koji olakšavaju svakodnevicu, podižu produktivnost, potiču znatiželju i pozivaju na zabavu. Nastavit ćemo koristiti snagu umjetne inteligencije za stvaranje boljeg, digitalno osviještenog društva – jer AI nije budućnost, već sadašnjost koju moramo svi iskoristiti”, kaže Krešimir Madunović.
Da su besplatni projekti poput HT-ovog „AI ti to možeš“ iznimno važni jer donose jasnoću i smanjuju strah od nepoznatog, slaže se i psihologinja Zečević-Božić.
“Ljudi najčešće koriste AI metodom pokušaja i pogreške, a bez jasnog razumijevanja što je alat, a što granica, a to predstavlja rizičan teren, osobito kad govorimo o emocijama. Djeca i mladi su najveći korisnici digitalne tehnologije. Oni najviše komuniciraju online, najviše stvaraju sadržaj i najspremniji su isprobavati nove alate. Zbog toga je AI dio njihove svakodnevice puno više nego što odrasli misle. No upravo u toj dobnoj skupini često vidimo i zloupotrebu: generiranje lažnih fotografija, manipulacija, ismijavanje, ponižavanje ili cyberbullying. Danas možete izgenerirati uvjerljivu, ali potpuno lažnu situaciju koja može nekome uništiti reputaciju, narušiti mentalno zdravlje ili ozbiljno ugroziti kvalitetu života. Zbog toga vjerujem da edukaciju o AI-u treba uvesti u škole — ne kao glorifikaciju tehnologije, nego kao učenje odgovorne, etičke i emocionalno osviještene uporabe. To je pitanje sigurnosti, ali i mentalnog zdravlja”, smatra ova stručnjakinja koja i sama koristi AI alate, najčešće u privatnom životu te vrlo svjesno i s jasnim granicama.
Pomoć u pronalasku stručnjaka
“AI mi olakšava svakodnevni život, ali emocionalni rad, terapijski odnos, procjena klijenta i razumijevanje njegovog emocionalnog iskustva — to je nešto što se događa isključivo između dvije osobe, oči u oči. I to tako treba i ostati”, kaže psihologinja, koja najveći potencijal AI-ja vidi u tome da ljudima olakša put prema pravim informacijama i pravim stručnjacima. AI bi tako mogao uputiti osobu kojem stručnjaku se obratiti, ponuditi najkraće liste čekanja, pomoći u pronalasku psiholoških i drugih usluga u blizini doma, generirati provjerene informacije iz stručne literature, pružiti tehnike poput abdominalnog disanja kod anksioznosti ili uputiti na stranice poput Kako si? ili BrainTalk chatbota gdje mogu razgovarati sa stvarnim stručnjakom. Opasnosti, međutim, proizlaze iz tri izvora.
“Prvi je tzv. emocionalna zamjena — kada AI postane „prijatelj“ ili emocionalna potpora, umjesto ljudi. Drugi izvor je sam AI koji često zna generirati opasne ili netočne savjete, posebno u kriznim situacijama. I treći jest zloupotreba od strane drugih ljudi - lažni sadržaji, manipulacija, digitalno nasilje. AI može informirati, usmjeriti, pomoći, ubrzati, strukturirati i olakšati, ali ne može osjetiti, razumjeti, suosjećati ili zamijeniti odnos. Zato je balans ključan: koristimo AI kao alat koji nam olakšava život, ali za emocije, odnose, podršku i iscjeljenje — uvijek birajmo čovjeka”, zaključuje ova stručnjakinja.
AI je alat — ne autoritet i ne oslonac za emocionalnu regulaciju. Ljudi trebaju ljude, a alati su tu da im budu praktični pomagači. U kojoj se mjeri ljudi doista oslanjaju na AI alate pokazalo je istraživanje koje je HT proveo prije pokretanja programa “AI ti ti možeš”. Prema istraživanju Hrvatskog Telekoma, građani Hrvatske za sada imaju pozitivan stav prema umjetnoj inteligenciji (njih čak 45 %), neutralnih je 40 %, a onih s negativnim stavom prema umjetnoj inteligenciji je 15%. Najveći udio ispitanika (34%) koristi AI alate nekoliko puta mjesečno, dok ih petina (21%) to čini nekoliko puta tjedno, a 18% rjeđe od jednom mjesečno. Najmanje je onih koji alate koriste svakodnevno (12%). Zanimljivo je kako 76% smatra da bi edukaciju o umjetnoj inteligenciji trebalo uvesti i u osnovne škole.
Na temelju dobivenih podataka, među građanima Hrvatske iskristalizirala su se četiri tipa korisnika umjetne inteligencije: oprezni promatrači, snalažljivi praktičari, AI avanturisti i AI entuzijasti. Uz njih, identificirana je i manja, vrlo napredna skupina nazvana AI gurui. Koji ste vi AI tip i i kako nadograditi svoje znanje koje će vam koristiti u svakodnevnom poslovnom i privatnom životu, možete saznati ako ispunite kratki kviz.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.