VELIKE NEJASNOĆE

Moguća tajna nuklearna lokacija zabrinjava stručnjake: 'Ako je Iran ima, suočavamo se s ozbiljnom prijetnjom'

Foto: Reuters/PIXSELL
nuklearna postrojenja
Foto: Reuters/PIXSELL
nuklearna postrojenja
Foto: Reuters/PIXSELL
nuklearna postrojenja
Foto: Reuters/PIXSELL
nuklearna postrojenja
16.06.2025.
u 10:21
Glavno postrojenje za obogaćivanje uranija u Natanzu bilo je meta izraelskih napada, no ostaje nejasno koliko bi učinkovito izraelsko oružje moglo doseći ukopane objekte. Točna dubina podzemne opreme za obogaćivanje u Natanzu nije poznata, iako neke procjene govore o dubini od 8 metara
Pogledaj originalni članak

Nedavni izraelski napadi na iranske vojne objekte, uključujući nekoliko nuklearnih lokacija, ponovno su potaknuli raspravu o mogućnosti uništenja iranskog nuklearnog programa. Analiza Kraljevskog instituta ujedinjenih službi iz ožujka ukazuje na značajne prepreke u tom pogledu. Takav pothvat zahtijevao bi znatnu vojnu moć i podršku SAD-a, no čak i zajednički napor mogao bi naići na poteškoće pri pokušaju prodora u ključna iranska postrojenja za obogaćivanje nuklearnog goriva, koja su strateški smještena duboko pod zemljom.

Izvješće naglašava da bi, s obzirom na ove izazove i rizik eskalacije sukoba, ovakav agresivni napad trebao ostati "posljednja opcija". Glavno postrojenje za obogaćivanje uranija u Natanzu bilo je meta izraelskih napada, no ostaje nejasno koliko bi učinkovito izraelsko oružje moglo doseći ukopane objekte. Točna dubina podzemne opreme za obogaćivanje u Natanzu nije poznata, iako neke procjene govore o dubini od 8 metara. Prema izvješću, Izrael navodno posjeduje bombe koje mogu prodrijeti do oko 6 metara, ovisno o sastavu tla i količini armiranog betona ispod površine.

Smatra se da je drugo ključno iransko postrojenje za obogaćivanje uranija – Fordow – smješteno još dublje. Iako točna dubina nije poznata, procjenjuje se da se Fordowovi objekti nalaze na 80 do 90 metara dubine. Čak ni američke snažne penetracijske bombe GBU-57, koje dosežu oko 60 metara dubine, ne bi mogle doseći ove objekte, navodi izvješće. GBU-57 mogu isporučiti samo američki bombarderi B-2, koje Izrael ne posjeduje – čak i kad bi im SAD ustupio same bombe. Izvješće ističe da Iran, čak i u slučaju napada najmoćnijim bombama, ima dodatne metode zaštite svojih objekata. "Primjerice, ukopani objekt s prostorijama povezanim dugim, uskim oknima, višestrukim setovima debelih protuminskih vrata te brojnim vanjskim ulazima i izlazima bio bi znatno teži za uništenje od ukopanog objekta s jednom velikom špiljom i/ili jednim ulazno-izlaznim oknom", zaključuje se u izvješću.

Bivši visoki dužnosnik Međunarodne agencije za atomsku energiju upozorava na nejasnoće u iranskom nuklearnom programu nakon izraelskih napada. Olli Heinonen, nekadašnji zamjenik glavnog direktora za zaštitne mjere IAEA-e, procjenjuje da je Izrael vjerojatno ozbiljno oštetio nuklearne kapacitete Irana. Prema njegovim riječima za BBC Radio 4, postrojenju u Natanzu "trebat će barem godinu dana za oporavak". "Situacija u postrojenju Fordow je slična. Pretrpjelo je znatna oštećenja uslijed bombardiranja", dodaje Heinonen. Međutim, ključna zabrinutost, ističe stručnjak, tiče se lokacije iranskih zaliha, a riječ je o "više od 400 kilograma" visoko obogaćenog uranija. "Posjeduju li tajno postrojenje, koje ne mora biti veliko... gdje mogu neometano obogaćivati uranij do razine potrebne za oružje bez nadzora IAEA-e, suočavamo se s ozbiljnom prijetnjom," upozorava Heinonen.

Video

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 23

Avatar Gyam
Gyam
11:58 16.06.2025.

Ahaa , i Sadam je imao oružje za masovno uništenje . . .

Avatar AFUERA
AFUERA
12:10 16.06.2025.

Ako iran ima je opasnost a ako izrael ima nije..bas zanimljiva teza

AT
ATG
12:59 16.06.2025.

Kaže li "Kraljevski institut" išta o prevari i krađi kojom su se Izraelci dokopali nuklearne tehnologije i oružja?