Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) bit će znatno proširena, potvrdio je zamjenik čelnika Lars Gerdes koji očekuje nove migrantske krize, ali i strahuje od ozbiljnih posljedica rata u Ukrajini. Govoreći za Welt, Gerdes je istaknuo kako Frontex već sada može pomoći državama članicama u gotovo svemu što rade na vanjskim granicama, no kako se razmatra povećanje njihovih operativnih snaga na čak 30.000 službenika.
"Suočavamo s potpuno novom hibridnom prijetnjom na granicama, primjerice namjernom instrumentalizacijom migranata", naveo je pa naglasio kako se sve više treba usredotočiti na nova tehnička sredstva, primjerice dronove i suvremeni zračni nadzor. Nove tehnologije, potvrđuje, imaju značaju ulogu u radu Agencije. Govoreći o prednostima dronova, istaknuo je: "Oni mogu ostati u zraku znatno dulje i nadzirati veća područja od, primjerice, helikoptera. Istodobno senzori i tehnologija kamera postaju sve bolji. Time brže otkrivamo migrantska kretanja, aktivnosti krijumčara ili slučajeve opasnosti na moru."
Istaknuo je i kako postoji opasnost od mogućeg krijumčarenja oružja iz Ukrajine. "Za to se pripremamo od početka rata. Smatram da je rizik posebno visok nakon primirja ili mira. Tada će u zemlji biti velike količine oružja, streljiva i eksploziva – i mnogo ljudi kojima treba novac. Moglo bi doći do krijumčarenja oružja u većim razmjerima. To bi mogao postati sigurnosni problem za Europu – osobito ako ratno oružje dospije u kriminalne mreže ili čak do terorista."
Pritom, potvrdio je kako je moguć scenarij sličan onome nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji, no u većem opsegu: "To je sasvim moguće, ali ovaj put i s oružjem najnovije generacije. Na to se moramo preventivno pripremiti. Zato smo već sada snažno prisutni na zapadnoj granici Ukrajine sa snagama koje su dodatno obučene. Situaciju vrlo pažljivo pratimo."
Iako naglašava kako se stalno mijenjaju vanjske granice Europe na kojima je pritisak najveći, Gerdes je za Welt kazao kako je situacija sada posebno dinamična na istoku – u Poljskoj, Finskoj i baltičkim državama. "Ondje vidimo hibridne prijetnje, odnosno instrumentalizaciju migracija od strane državnih aktera poput Bjelorusije i Rusije. Istodobno stalno dolazi do preusmjeravanja migracijskih ruta. Kada se jedna ruta zatvori, pritisak se premješta drugdje", ustvrdio je.
Dobro da ste napisali "bivša Jugoslavija" da ne bi slučajno ispala neka druga :D