Republika Hrvatska dobila je s hrvatskih računa petorice talijanskih državljana u Zagrebačkoj banci pola iznosa oduzete imovinske koristi od 9.269.099 eura, dok je Italiji pripala druga polovica. Tako je odlučio Županijski sud u Puli u vezi s kaznenim postupkom u kojem je Massimo Battezzi u lipnju 2022.u Italiji pravomoćno osuđen za zločinačko udruživanje, teške prijevare protiv talijanske države i drugih javnih tijela, pranje novca, prijevare s izdanim fakturama za nepostojeće transakcije i neopravdane kompenzacije nepostojećih kredita. U tom je postupku talijanski Ured glavnog tužitelja pri Prizivnom sudu u Bresci izdao nalog o oduzimanju imovinske koristi, a Županijski sud u Puli je nakon svih nužnih provjera zaključio da je nalog za oduzimanje imovinske koristi osnovan i da nema prepreka za njegovo priznanje i izvršenje u Republici Hrvatskoj. S tim da državama izdavanja i izvršenja naloga pripada po pola iznosa koji se oduzima u skladu s člankom 30. stavkom 7. europske Uredbe (EU) 2018/1805 Europskog parlamenta i Vijeća o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i oduzimanje.
Obrazloženo je da je Battezzi odgovoran za stvaranje "lažnih PDV kredita, koristeći brojne fiktivne tvrtke kojima su upravljali kao paravan, a zapravo je on upravljao". Ti krediti su, svjesno i nesvjesno, prebačeni na poduzetnike kako bi se nadoknadila njihova izloženost dugovima prema državi. Battezzi je bio odgovoran i za pranje dobiti stečene poreznom prijevarom, prebacivanje sredstava na inozemne tekuće račune na ime njegovih paravana, a na kojima je bio ovlašten poslovati njegov suradnik i osoba od povjerenja Ettore Trepiccione, navodi se u odluci Županijskog suda u Puli. Inače, sporni iznosi s tih pet bankovnih računa temeljem privremene mjere iz svibnja 2019., koja je više puta produljivana, bili su prebačeni na državni račun, a temeljem sudske odluke sada postaju proračunski prihod RH i Italije.
Talijanski mediji su u povodu uhićenja članova tog antiporeznog tima pisali da je kriminalno udruženje nudilo porezne usluge putem stotina fiktivnih talijanskih i stranih tvrtki i fiktivnih osoba s ciljem kreiranja fiktivnih kredita koji bi se neopravdano koristili za kompenzaciju i račune za nepostojeće transakcije. Te su se "usluge" pružale putem stvarne distribucijske mreže, a riječ je o poslu od pola milijarde eura, pisala je Bresciatoday. Guardia di Finanza tada je objavila da se radilo o utaji poreza od 80 milijuna eura. Gironale di Brescia pisao je da su uhićene 24 osobe od ukupno 104 osumnjičenika, a to je uključivalo i 126 tvrtki. Radilo se o računima za nepostojeće transakcije u iznosu od oko 270 milijuna eura, što je omogućilo smanjenje PDV-a od 47 milijuna eura i poreza na dobit od 58 milijuna eura, kao i prijenos fiktivnih kredita od 21 milijun eura. Glavni tužitelj Brescije Francesco Prete izjavio je da je za tu mega-prijevaru utemeljena nadnacionalna mreža čiji su promotori bili porezni savjetnici. I u toj objavi je Massimo Battezi izdvojen kao istaknuti član organizacije.
Il Giorno pisao je u ožujku 2022. da je tužiteljstvo za Battezzija u predmetu "Evasione continua uno", a postoji i drugi nastavak tog slučaja, tražilo kaznu od šest godina zatvora s tim da su mu za olakotno uzeli izjave dane tijekom istrage, a sudac za prethodno saslušanje osudio ga je na četiri i pol godine zatvora. Ettore Trepiccione je po tom izvoru dobio tri godine zatvora. Dobit stečena u tom "laboratoriju za fiskalni inženjering" prana je na računima otvorenima u Hrvatskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Malti, prema izjavi talijanskog tužiteljstva.