Mjera "Biram Hrvatsku" iz dijaspore na povratak je potaknula nešto više od 700 ljudi, a jedna od njih je Mateja Kobeščak. Ona je u Veliku Britaniju otišla nakon završetka fakulteta, a tamo je provela četiri godine. Vratila se u Hrvatsku, a među razlozima su bili i poticaji. Naime, za otvaranje marketinške agencije dobila je oko 20 tisuća eura.
"Najviše mi je to značilo u trenutku povratka u Hrvatsku, kad još ovdje nisam imala svoje klijente i znala sam da će sigurno proći nekoliko mjeseci dok se moj posao opet ne uhoda i da neću imati stalnu zaradu. Tako da taj prvi period kad nisam imala zaradu, ta financijska pomoć mi je najviše značila. I to sam dobila od tih poticaja", rekla je za RTL te istaknula kako nije požalila zbog povratka.
"Ispostavilo se da ima potražnje za time čime se bavim, da nije toliko strašno u Hrvatskoj, nije tako glatko kao vani, ali nije ni strašno tako da nisam ni u jednom trenutku požalila. Ni zbog povratka ni zbog otvaranja svog obrta u Hrvatskoj. Dapače, uživam", kazala je.
Mjera "Biram Hrvatsku" uvedena je prije tri godine, a od tada se vratilo 729 osoba. Najviše se ljudi, prema Ministarstvu rada, vratilo u Slavoniju. "Još uvijek vjerujemo da postoji itekako velik interes za mjeru 'Biram Hrvatsku'. Ovo su tek početni rezultati, s obzirom na to da ste i danas mogli čuti od ljudi koji su se vratili nakon 10 godina rada u inozemstvu da im je u prosjeku trebalo dvije do dvije i pol godine da se odluče napraviti nekakav svoj financijski plan", komentirao je ministar Marin Piletić.
Cilj mjere, kako stoji na stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, jest osnažiti gospodarsku aktivnost i raspon djelatnosti u većem dijelu Republike Hrvatske, posebice u gospodarski slabije razvijenim i demografski oslabljenim područjima s naglaskom na ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banovine, Korduna, Like, Gorskog kotara i otoka te poticati povratak aktivnog radnog stanovništva iz država europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Argentine, Australije, Brazila, SAD-a, Čilea, Perua, Kanade i Novog Zelanda.
"Uz otvaranje novih poslovnih subjekata, čiji su nositelji stekli relevantno radno iskustvo koje predstavlja dodanu vrijednost za hrvatsko gospodarstvo, mjera bi imala demografski učinak, s obzirom na to da se radi o unutarnjoj migraciji i povratku osoba iz vanjske migracije država EGP-a i ostalih navedenih država", navodi HZZ.
GALERIJA Stručnjaci zabrinuti, pogledajte fotografije presušenog Jablaničkog jezera
skup laptop 20 keka