Omogućite nam dotok ruske nafte i prestanite politizirati i ideologizirati energetsku sigurnost, obrušio se na Hrvatsku mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó te dodao kako je sa slovačkom kolegicom i potpredsjednicom slovačke vlade Denisom Sakovom poslao pismo tog sadržaja hrvatskom ministru gospodarstva Anti Šušnjaru.
– Ranije smo sa Slovačkom izborili da Mađarska i Slovačka i dalje mogu kupovati jeftinu rusku sirovu naftu preko naftovoda Družbe. Naše sankcijsko izuzeće uključuje i mogućnost da, ako se transport naftovodom onemogući, rusku naftu možemo nabavljati i morskim putem - naglašava Szijjártó .
Budući da Ukrajina, iz političkih razloga, i dalje ne obnavlja isporuke nafte kroz Družbu, sa slovačkom ministricom gospodarstva Denisom Sakovom, pismom obratili hrvatskom ministru gospodarstva Anti Šušnjaru sa zahtjevom da Hrvatska, u skladu s pravilima iz Bruxellesa, bez odgode omogući transport ruske sirove nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj preko JANAF-a, dodaje mađarski ministar.
– Sigurnost opskrbe energijom nijedne države – pa tako ni naše – ne može biti ideološko pitanje. Očekujemo od Hrvatske da, za razliku od Ukrajine, iz političkih razloga ne dovodi u rizik sigurnost opskrbe naftom Mađarske i Slovačke - završava s upozorenjem.
Objava mađarskog ministra u političkom smislu je izravan pritisak na Hrvatsku, tempirana u trenutku kada je Družba naftovod izvan funkcije i kada je hrvatski naftovod jedina realna alternativa, a formulirana je tako da Zagreb - za domaću javnost - unaprijed bude označen kao odgovoran ako ruska nafta ne poteče prema Mađarskoj i Slovačkoj.
No mora li Hrvatska pristati na to i - ako ne - ide li protiv Bruxellesa? Ključno pitanje u cijeloj priči jest na što se točno Mađarska poziva kada tvrdi da njezino sankcijsko izuzeće vrijedi i u slučaju da "naftovodni transport bude onemogućen". U šestom paketu sankcija iz 2022. EU je Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj dopustio nastavak uvoza ruske sirove nafte – ali izričito naftovodom, odnosno kroz sustav Družbe. Izuzeće je bilo vezano uz njihov geografski položaj i tehničku ovisnost o toj ruti.
Uredba, međutim, ne sadrži jednostavnu odredbu tipa: “ako naftovod ne radi, dopušten je morski uvoz”. Opća zabrana uvoza ruske sirove nafte morskim putem u EU i dalje stoji. Mađarsko tumačenje polazi od funkcionalne logike: ako je državi članici odobreno izuzeće radi energetske sigurnosti, tada to izuzeće mora vrijediti i u situaciji kada je izvorni pravac fizički blokiran, pa je dopuštena alternativna ruta – morski dolazak nafte do Hrvatske i potom transport naftovodom preko JANAF-a.
No sankcijska uredba je napisana tehnički, a ne funkcionalno. Ona govori o dopuštenom načinu transporta (naftovod), a ne o općem pravu na nabavu ruske nafte “bilo kojim putem”. Ne postoji izričita obveza drugih država članica da moraju osigurati alternativni pravac ako je Družba izvan funkcije. Upravo u toj razlici između šire političke interpretacije i užeg pravnog teksta nalazi se siva zona na koju se sada poziva Budimpešta.
Aaako je nafta ruska, utrostruciti cijenu protoka nafte za Madzarsku, naka zaradi Janaf.