Iz Hrvatskog lovačkog saveza sinoć su najoštrije osudili posljednje priopćenje Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) kojim se, kako tvrde, ponovno pokušava stvoriti dojam da su lovci odgovorni za stanje vezano uz afričku svinjsku kugu (ASK) te se lovačkim društvima javno dijele rokovi i zahtjeva dokazivanje aktivnosti koje se kontinuirano provode već godinama, u skladu s naredbama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Podsjetimo, HPK je jučer od HLS-a zatražio da ih u roku 8 dana javno izvijesti, kao i hrvatsku javnost, o činjenicama koliko je lovačkih društava ispunilo obvezu sukladno Naredbi Ministarstva poljoprivrede o potpunom odstrelu divljih svinja, a koliko njih je ispunilo obvezu smanjenja broja divljih svinja na 10% u odnosu na lovnogospodarsku osnovu. Ne dobiju li te podatke na vrijeme HPK će, poručili su, "biti primorana istražiti sve pravne mogućnosti i poduzeti zakonom predviđene mjere protiv svih onih koji ne provode Naredbu Ministarstva poljoprivrede. Iz HLS-a pak poručuju kako je takav način komunikacije neprimjeren, neodgovoran i usmjeren isključivo na prebacivanje odgovornosti s onih koji bi se prvenstveno trebali baviti podizanjem biosigurnosti na gospodarstvima koja predstavljaju.
- Hrvatski lovački savez neće prihvatiti pokušaje da se hrvatske lovce pretvori u dežurnog krivca za sve probleme u sustavu borbe protiv afričke svinjske kuge - ističu te podsjećaju kako je prema službenim dokumentima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prvi slučaj ASK-a u držanih svinja u Hrvatskoj potvrđen 26. lipnja 2023. godine na području Vukovarsko-srijemske županije. Epidemiološkim istraživanjem Ministarstva utvrđeno je da je najvjerojatniji prvi unos virusa ostvaren djelovanjem ljudskog faktora (švercom), odnosno unosom iz područja Bosne i Hercegovine tijekom svibnja 2023. godine.
- Dakle, početak pojave afričke svinjske kuge u RH nije krenuo od divljih svinja niti iz lovišta, nego je prvi potvrđeni slučaj zabilježen kod domaćih svinja. Službeni podaci ne potvrđuju da je bilo koja divlja svinja ušla u objekt za držanje domaćih svinja i zarazila domaće svinje. Ne postoji službeni nalaz koji bi dokazao takav put prijenosa – napominju iz HLS-a te dodaju kako se virus ne širi iz prostora lovišta prema gospodarstvima na način kojim se pokušava prikazati javnosti. Ključni rizik, tvrde, predstavlja ljudski faktor, nepridržavanje biosigurnosnih mjera, ilegalno držanje svinja, nezakonito premještanje životinja, ilegalno klanje i nezakonit promet životinja (šverc).
- Isti službeni dokumenti jasno navode da su daljnjem širenju bolesti pridonijeli nedostatna biosigurnost na gospodarstvima, brojni socijalni kontakti bez pridržavanja propisanih mjera, ilegalno držanje svinja na neregistriranim objektima te drugi propusti u sustavu držanja domaćih svinja – objašnjavaju. Postojali su i slučajevi u kojima su osobe koje se bave uzgojem svinja istodobno bile povezane s lovnim aktivnostima. No činjenica da je osoba koja se bavi uzgojem domaćih svinja sudjelovala u lovu ne znači da je problem u lovcima i lovstvu, potvrđuje da je čovjek najvažniji čimbenik u mogućem prijenosu bolesti, dodaju te naglašavaju kako biosigurnost, odgovorno ponašanje i poštivanje mjera moraju biti obveza svih koji dolaze u kontakt sa životinjama.
- Lovci nisu organizirali ilegalno držanje svinja. Lovci nisu premještali domaće svinje. Lovci nisu odgovorni za propuste u biosigurnosti na objektima za držanje svinja. Lovci nisu odgovorni za nezakonit promet životinja. Sve su to pitanja koja pripadaju sektoru domaćeg svinjogojstva i upravo bi njima Hrvatska poljoprivredna komora trebala posvetiti svoju punu pozornost – naglašavaju te tvrde kako hrvatski lovci provode sve mjere koje od njih traže nadležna tijela.
- Samo tijekom protekle lovne godine odstrijeljeno je oko 60.000 divljih svinja, znatno više nego prethodnih godina. Na području istočne Hrvatske provedeni su dodatni odstreli, organizirane su svakodnevne pretrage lovišta, prijavljivana je svaka pronađena lešina, pojačan je nadzor lovišta te se kontinuirano provode sve propisane biosigurnosne mjere. Nakon posljednjeg sastanka s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatski lovački savez odmah je aktivirao sve županijske lovačke saveze, uspostavio interventni tim, uveo obvezno tjedno izvještavanje svih lovačkih društava te organizirao koordinaciju na području pet županija obuhvaćenih pojačanim mjerama. Sve aktivnosti provode se svakodnevno i o njima se prema dogovoru izvještavaju nadležna tijela – napominju te dodaju kako je krajnje neprimjereno da HPK danas od lovaca traži dokaze o provedenim aktivnostima, dok istodobno izostaje javno preuzimanje odgovornosti za stanje u sektoru koji sama predstavlja.
Komori postavljaju protupitanja: Koliko je prekršaja vezanih uz biosigurnost utvrđeno kod poljoprivrednih gospodarstava i objekata za držanje domaćih svinja? Koliko je objekata za držanje svinja u Republici Hrvatskoj danas koji ne ispunjavaju sve propisane biosigurnosne uvjete? Koliko je tijekom posljednjih godina utvrđeno nepravilnosti u provedbi biosigurnosnih mjera na gospodarstvima? Koliko je utvrđeno slučajeva ilegalnog držanja svinja, nezakonitog premještanja i ilegalnog klanja? Koliko je pokrenuto postupaka zbog nepridržavanja propisa u sektoru svinjogojstva? Koliko danas u Republici Hrvatskoj stvarno ima domaćih svinja? Ima li Hrvatska poljoprivredna komora točan i ažuran podatak o broju svinja koje predstavlja?
- Ako Hrvatska poljoprivredna komora ne može ili ne želi javno iznijeti točan broj domaćih svinja u Hrvatskoj, postavlja se opravdano pitanje kako može od lovaca zahtijevati trenutačne i precizne podatke o svakoj aktivnosti na terenu. Ne možete ili ne želite znati koliko imate svinja, a od drugih tražite potpunu i trenutačnu preciznost. Hrvatska javnost zaslužuje odgovor na to pitanje – poručuju iz HLS-a te pozivaju Hrvatsku poljoprivrednu komoru da javno objavi konkretne i provjerljive podatke o stanju biosigurnosti u sektoru koji predstavlja.
- Posebno zahtijevamo da HPK javno izvijesti koliko poljoprivrednih objekata za držanje svinja trenutačno ne ispunjava propisane uvjete, koliko je nepravilnosti evidentirano te koje su konkretne mjere poduzete prema onima koji se ne pridržavaju zakonskih obveza. Ako smatraju da imaju pravo javno prozivati lovačka društva i određivati im rokove, tada očekujemo da u istom roku pokaže odgovornost prema vlastitom sektoru i javnosti dostavi podatke o stvarnom stanju – kažu iz HLS-a te dodaju da, ako HPK u razumnom roku ne objavi tražene podatke, Hrvatski lovački savez poduzet će sve potrebne korake radi zaštite interesa hrvatskih lovaca i potpune transparentnosti sustava borbe protiv afričke svinjske kuge, uključujući obraćanje nadležnim inspekcijskim tijelima te informiranje hrvatske javnosti o svim relevantnim činjenicama iz njihovog sektora.
- Umjesto da svakih nekoliko dana objavljuje nova priopćenja i pokušava stvoriti privid da su lovci uzrok problema, Hrvatska poljoprivredna komora trebala bi svoju energiju usmjeriti prema vlastitom djelokrugu rada. U sektoru koji predstavlja postoje ozbiljni izazovi u području biosigurnosti i upravo ondje hrvatski proizvođači očekuju pomoć, edukaciju i konkretna rješenja, a ne prozivanje lovaca – naglašavaju te dodaju kako će oni, kao i do sada, na ASK odgovoriti odgovornim radom na terenu, dosljednom provedbom svih propisanih mjera i potpunom suradnjom s nadležnim institucijama.