Snažno nevrijeme koje je prošloga tjedna zahvatilo velik dio Hrvatske najteže je pogodilo Zagreb, gdje su zabilježene i najveće materijalne štete. Olujni vjetrovi, s udarima do 120 kilometara na sat, rušili su stabla i oštećivali krovove, dok je javni prijevoz bio djelomično obustavljen. Posebno zabrinjava podatak da je šteta evidentirana na čak 120 obrazovnih ustanova. Prema podacima DHMZ, ovako snažni udari vjetra na zagrebačkom području javljaju se vrlo rijetko, otprilike jednom u sto godina. Ipak, nakon slične oluje 2023. godine, ponovno se otvorilo pitanje uzroka ovakvih ekstremnih vremenskih pojava.
Klimatolog Branko Grisogono u razgovoru za N1 objasnio je kako na intenzitet vjetra može utjecati više čimbenika, među kojima je i reljef terena: "Ako vjetar puše pet do deset sati iz istog ili skoro istog smjera, kao što je ovdje bio slučaj, formiraju se takozvani planinski valovi pa dolazi do djelomične rezonancije između terena i atmosfere. Teren svakako igra ulogu, pogotovo kada je okomit na strujanje zraka. Ako je paralelan, onda slabo utječe. Za zapadno strujanje vjetra Medvednica nema nekakav poseban utjecaj. Međutim, kada je strujanje zraka okomito, formiraju se ti valovi, slično kao kod orkanske bure..."
U nastavku objašnjava i način na koji dolazi do pojačanja udara vjetra: "Dolazi do njihovog naginjanja i lomljenja, kao kad morski valovi dolaze do obale i ondje se spontano preokreću... Najvjerojatnije se tako dogodilo, ali zasad je to hipoteza koju bi trebalo provjeriti." Razmjeri štete vidljivi su i na terenu, samo na Mirogoju srušeno je više od 200 stabala, dok je slična situacija zabilježena i na Medvednici. Pritom se u javnosti pojavila rasprava o mogućem utjecaju pretjerane sječe šuma na jačinu vjetra.
Grisogono naglašava kako je odgovor na to pitanje kompleksan: "Na to pitanje jako je teško odgovoriti jer u različitim vremenskim situacijama stabla mogu drugačije djelovati... Utjecaj drveća treba proučavati i u kontekstu zračnih tunela..."
Također ističe da se ovakve pojave mogu usporediti s poznatim vjetrovima poput bure u Dalmaciji, ali i sličnim fenomenima u drugim dijelovima svijeta: "To su dinamički slični procesi... Fizika tih vjetrova je ista, a to je ta djelomična rezonancija između atmosfere i tla..."
Zaključno, upozorava na važnost prilagodbe društva ovakvim ekstremnim uvjetima, od djelovanja hitnih službi do načina gradnje: "Važno je i da arhitekti, građevinari, šumari i agronomi shvate o čemu se radi... Ako gnijezda ptica ostanu čvrsta pred tim vjetrom, a krovovi i fasade ne, znači da ljudi nisu dovoljno dobro zidali za budućnost..." "Usporedba je možda bezobrazna, ali vrane ne prodaju fore i maglu. One znaju kako treba napraviti gnijezdo..." rekao je.