Nakon požara

Katedrali prijeti uništenje: 'Samo je 50 posto šanse da se Notre-Dame spasi'

Foto: Reuters/PIXSELL
Notre-Dame
Foto: Reuters/PIXSELL
Notre-Dame
Foto: Reuters/PIXSELL
Notre-Dame
Foto: Reuters/PIXSELL
Notre-Dame
28.12.2019.
u 12:41
Istraga o uzroku izbijanja požara nije završena. Osam mjeseci od buktinje još nije jasno kako je ona započela i čijom krivnjom
Pogledaj originalni članak

Prvi put nakon više od 200 godina u katedrali Notre-Dame nije služena polnoćka. Posljednji se put to dogodilo u vrijeme Francuske revolucije, a sada zbog velikog požara koji je ove godine gotovo uništio jednu od najvećih pariških, ali i svjetskih znamenitosti. Za više od dvije i pol tisuće vjernika misu je pariški nadbiskup Michel Aupetit vodio pod šatorom podignutim ispred crkve. No, nije tu kraj nevoljama s vrijednim povijesnim zdanjem. Radovi na njezinoj obnovi neće početi prije 2021. godine. A do tada, kaže rektor katedrale Notre-Dame, opasnost da se crkva do kraja uruši čak je 50 posto.

– Opasnost do danas nije prošla, a neće proći ni nakon što odnesemo ostatak skela – rekao je The Associated Pressu monsignor Patrick Chauvet nakon mise održane pod velikim šatorom.

– Možemo reći da ima tek 50 posto šanse da će crkva biti spašena. Onih drugih 50 posto odnosi se na opasnost da se skele uruše i padnu na tri njezina svoda. Kao što vidite, građevina je još vrlo krhka – rekao je monsignor Chauvet.

Kad je gotičku katedralu iz 12. stoljeća u travnju zahvatio požar, bila je u obnovi, a vatra je uništila njezin krov, a toranj se urušio. Svodovi su spriječili urušavanja zidova, ali je ostala bez krova, koji je ključ njezine stabilnosti.

Skela podignuta za potrebe obnove, a najprije se obnavljao upravo krov, također je oštećena u požaru. Sada je situacija takva da se ni njezine ostake ne može maknuti bez riskiranja daljih oštećenja pa je time skela postala i jednim od najvećih problema u pokušaju obnove katedrale, za što je širom svijeta prikupljeno oko milijardu eura.

Loša komunikacija i sporost službi

– Da bismo učinili zgradu sigurnom, moramo u cijelosti maknuti skelu. To mora prethoditi obnovi, koja bi trebala početi 2021. godine. Kada se skela makne, procjenjivat će se stanje katedrale, količina materijala koji treba maknuti i zamijeniti ga – rekao je Chauvet agenciji AP.

Po njegovu mišljenju, trebat će najmanje dvije godine da katedrala postane dovoljno sigurnom za posjetitelje, a za potpunu restauraciju trebat će puno više vremena. Želja je predsjednika Emmanuela Macrona da se Notre-Dame obnovi do 2024. godine kada bi Pariz trebao biti domaćinom Olimpijskih igara, ali stručnjaci su odmah postavili pitanje je li taj rok doista realističan i izvediv. Urušavanje nije jedina opasnost koja vreba u teško oštećenoj katedrali.

Vatra je uzrokovala koncentraciju otrovne olovne prašine, koja se mjeri u tonama, i koju se još uvijek raščišćava. Jasno, ni posjet Parizu više nije isti od požara. Oštećena se crkva može slikati s nedaleke obale Seine, no iz nje se sada ne čuju zvona. Ni fotografiranje više nije isto bez slavnih reljefa i portala Notre-Dame, koji su jedan od simbola Francuske. Notre-Dame je okružena zidovima, a ove godine nije bilo ni tradicionalne božićne jele u njezinu dvorištu.

Ono što crkvu drži živom jesu njezini vjernici i svećenstvo koje održava njezin duh. Mise se sada održavaju u crkvi Saint-Germain l’Auxerrois koja se nalazi preko puta muzeja Louvre, koji je od crkve udaljen oko kilometar i pol.

Također, još nije završena ni istraga o razlozima požara. Iako je podmetanje požara isključeno odmah na početku istrage, osam mjeseci nakon događaja još ni izbliza nije sigurno što se dogodilo s crkvom Notre-Dame. Vjeruje se kako se sve dogodilo slučajno, no ipak je otvorena istraga zbog utvrđivanja eventualnog nemara tvrtke koja je angažirana na obnovi katedrale. No, opet, možda je neki radnik bacio opušak. Ili su uzrok loše električne instalacije.

Pod upitnikom su i vatrogasci i sustav obavješćivanja jer je loša komunikacija znatno usporila dolazak ekipa za gašenje na mjesto nesreće.

Javna prepucavanja zbog crkve

“Sada je to bitka stručnjaka koji se nadmeću u tumačenjima u tome što je uzrok, a to može potrajati i nekoliko godina. I nije sigurno da ćemo doznati pravu istinu”, prenosi Le Parisien izjavu jednog od policijskih dužnosnika.

Međutim, iako se od početka inzistiralo na tome da se Notre-Dame mora obnoviti upravo onako kako je i građena, odnosno da nakon restauracije izgleda što je moguće kao prije požara, svejedno ne nedostaje uvrnutih prijedloga. Jedan, recimo, predviđa – bazen na krovu crkve. Pa onda stakleni krov, vrt na krovu... na snazi je sukob tradicionalista i inovatora koji je raspirio i parlament koji je prihvatio da se razmotre svi prijedlozi obnove znamenite crkve.

Srećom, stalo je na Senatu koji inzistira da jedino obnova u duhu tradicije dolazi u obzir. Sva su ta natezanja i javna. Takav je bio i sukob generala Jean-Louisa Georgelina i glavnog arhitekta Philippea Villeneuvea kad je general arhitektu javno rekao da “zašuti”. Ministar kulture Franck Riester, pak, možda ponukan i tom situacijom, obećao je da će se oko konačne odluke konzultirati s francuskim narodom.

Foto: Reuters
Notre dame
Foto: Wochit
Notre Dam
Foto: Reuters
Notre dame
Foto: Reuters
Notre Dame
Foto: Reuters
Notre Dame
Foto: Reuters
Notre Dame
Foto: Reuters/PIXSELL
Notre Dame
Foto: REUTERS
Notre Dame
Foto: Reuters/Pixsell
Notre-Dame
Foto: Reuters
Notre Dame
Foto: REUTERS
umjetnine katedrale Notre Dame

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

IV
IvanKapapulco
18:46 28.12.2019.

Taj kulturocid, taj smrtonosni zlocin na krscanstvo i evropsku kulturu pocinjen od muslimanskih zlocinackih terorista, tako se stidno spominje od Europejaca uzas. Zar vi svi uceni i nositelji akademskih titula nemate bas nista za reci? Bijedne kukavice !

VO
vorda400
15:34 28.12.2019.

A budu vam je imigranti ponovno sagradili ironija ISIL gradi jednu od većih katedrala na svijetu ha ha ha

DU
Deleted user
13:04 28.12.2019.

Jesenti milu bigulicu i ruku na srce, što će Francuzima uopće katedrale, pa i pariška Notre Dame? Naime, svi francuski praktični katolici komotno stanu u pet-šest malo većih seoskih crkava. Svi ostali francuski "katolici" prometnuli su se u modernu, progresivnu, liberalnu, inkluzivnu, tolerantnu, empatičnu i političkokorektnu čeljad koja nema nikakve organske potrebe ni za crkvama ni za "popovima", nego nedjeljom na "vjerske" i duhovne" obrede odlazi u goleme montažne hale trgovačkih lanaca. Kao i zagrebačkom gazdi Bandić Mikiju, takvima Advent ne traje četiri tjedna nego puna mjeseca. Što ti je napredak!