Statistika o eksplozivnom rastu interneta prije tri desetljeća doslovno je opčinila Jeffa Bezosa - bio je to izazov koji je učvrstio njegovu ideju o pokretanju vlastitog posla. Zvijezda vodilja bio mu je tada specifičan mentalni okvir koji je sam nazvao "modelom za minimiziranje žaljenja". Evo kako je ta teorija funkcionirala u praksi - Bezos je zamislio sebe u osamdesetoj godini života, a potom je zamislio kako se osvrće te analizira proživljena desetljeća, s fokusom na postupke zbog kojih u starosti žali i kaje se. Shvatio je tada da nikada neće žaliti zbog pokušaja, čak niti onih koji nisu rezultirali uspjehom, ali je isto tako shvatio da će sasvim sigurno žaliti za propuštenim prilikama. Svjestan da će ga vječno progoniti ako niti ne pokuša iskoristiti revolucionarni potencijal tek rođenog fenomena, interneta, racionalizirao je rizik i donio sudbonosnu odluku da napusti stabilnu i iznimno unosnu poziciju na Wall Streetu. Tu je ideju najprije prezentirao svom šefu Davidu Shawu, koji ga je, šokiran i zabrinut, najprije pozvao u šetnju Central Parkom. Nakon puna dva sata razgovora, Shaw je Bezosu savjetovao da još jednom dobro razmisli, no on je u svojoj odluci bio čvrst i nepokolebljiv.
Odlučan da slijedi svoju poslovnu viziju o plasiranju proizvoda putem globalne računalne mreže, što se mnogima tada činilo kao puka fantazija, Bezos se, vođen svojim analitičkim umom, odrekao sigurnosti koju mu je pružala prestižna karijera u financijskom sektoru te je kupio kartu za putovanje u nepoznato. Upravo ta njegova, gotovo kockarska odluka, pokazat će se jednom od najvažnijih u modernoj povijesti poslovanja.
Otkaz ‘u hodu’, poslovna vizija u vožnji
Nakon što je dao otkaz, Bezos i njegova tadašnja supruga MacKenzie Scott sjeli su u automobil i krenuli na putovanje od New Yorka do Seattlea, grada koji je bio pravi bazen tehnoloških talenata i u čijoj su blizini bili Microsoft i najveći distributer knjiga u zemlji, Ingram. Tijekom te duge vožnje rođena je vizija na temelju koje je nastao poslovni plan za osnivanje tvrtke koja će promijeniti svijet.
U unajmljenoj garaži u predgrađu Seattlea, Bellevueu, 5. srpnja 1994. godine osnovana je tvrtka pod imenom "Cadabra, Inc.". No, zbog bizarne zabune Bezosovog odvjetnika, koji je tijekom telefonskog razgovora krivo čuo naziv "cadaver", što u prijevodu znači leš, to je prvotno ime, izvedeno iz legendarne čarobnjačke fraze "abrakadabra", bilo odbačeno. Kako bi pronašao novo ime za tvrtku, Bezos je listao rječnik te se zaustavio na riječi Amazon. Ime najveće rijeke na svijetu bilo je savršen simbol njegove ambicije usmjerene na stvaranje najveće knjižare na svijetu, koja bi kupcima dala neograničen izbor naslova dostupnih na samo jedan klik mišem. Osim te moćne simbolike, ime tvrtke koje počinje na slovo A imalo je u digitalnom svijetu i vrlo praktičnu, stratešku prednost - prvo slovo abecede osiguralo je tvrtki istaknuto mjesto u samom vrhu popisa na tadašnjim internetskim tražilicama, što je značilo maksimalnu vidljivost.
Iako svjesni golemog rizika, Bezosovi su roditelji, Jackie i Miguel, u ključnom trenutku odlučili podržati njegovu viziju te su mu, uloživši u tvrtku životnu ušteđevinu od 250.000 dolara, osigurali početni kapital. U improviziranom uredu, u kom su prvi radni stolovi bili napravljeni od jeftinih drvenih vrata pričvršćenih na nogare, 16. srpnja 1995. godine pokrenuta je internetska stranica Amazon.com.
Iako je Bezos na samom početku priče razmatrao prodaju različitih proizvoda, poput softvera ili CD-a, led je odlučio probiti prodajom knjiga. Bio je to idealan, početni proizvod, jer je online trgovina mogla ponuditi kupcima neusporedivo veći izbor naslova od bilo koje fizičke knjižare koja je ograničena prostorom na policama.
Uspjeh Bezosove ideje bio je gotovo trenutačan – već u prva dva mjeseca Amazon je punom parom prodavao knjige u svih 50 američkih saveznih država, ali i u preko 45 zemalja svijeta, a na prodaji se tjedno vrtjelo do 20.000 dolara. No, unatoč tom uspjehu Bezos je prve ulagače otvoreno upozorio na rizik od visokih 70 posto šanse da tvrtka propadne. U prvih četiri do pet godina njegov poslovni plan nije predviđao dobit, jer je svu zaradu reinvestirao u rast i poboljšanje korisničkog iskustva.
„Trgovina svega i svačega“
Službeni izlazak Amazona na burzu 15. svibnja 1997. godine, putem inicijalne javne ponude pod simbolom AMZN bio je prijeloman trenutak za budućnost tvrtke. No, iako je tada, uz početnu cijenu od 18 dolara po dionici, prikupljeno 54 milijuna dolara, tvrtka je i dalje bilježila kontinuirane financijske gubitke. Takvo poslovanje, u kojem su se rashodi gomilali brže od prihoda, izazvalo je val skepticizma, ali i oštre kritike burzovnih analitičara s Wall Streeta. Budući da je u tom razdoblju agresivno investiranje u širenje asortimana i tehnološku infrastrukturu bilo prioritetnije od ostvarivanja profita, mnogi su tada otvoreno sumnjali u održivost takvog Bezosovog poslovnog modela, nazivajući njegov projekt pogrdnim imenima poput 'Amazon.bomb'.
No, on je i tada ostao nepokolebljiv, uvjeren da će svojim brzim rastom internet pregaziti konkurenciju tradicionalnih divova. Nakon probijanja leda s knjigama, Bezosova je vizija bila stvoriti "trgovinu svega".
Krajem devedesetih godina Amazon je počeo s agresivnim poslovanjem i ulaganjem, te je u svoju ponudu uvrstio glazbu, filmove, elektroniku i igračke. Sredstva prikupljena na burzi usmjerio je na preuzimanja manjih internetskih tvrtki, no nakon sloma tržišta 2000. godine mnoge od tih investicija su propale. Tvrtka se našla na rubu bankrota, novčane rezerve su se istopile, a Bezos je bio primoran posuditi od banaka dvije milijarde dolara. Povukao je tada i mnoge bolne rezove te donio teške, nepopularne odluke o zatvaranju nekoliko ključnih distribucijskih centara te o značajnom smanjenju broja zaposlenih, zbog čega je bez posla tada ostalo čak 14 posto zaposlenika kompanije.
No, čak i u najtežim trenucima, Bezos je nastavio raditi na inovacijama te je 2002. pokrenuo Amazon Web Services (AWS), ključnu platformu za pružanje usluga računalstva u oblaku koja je nastala iz interne potrebe Amazona za učinkovitom IT infrastrukturom. Njegov je vizionarski duh u tome prepoznao priliku da bi se ista ta infrastruktura mogla ponuditi i drugim tvrtkama, što se pokazalo kao pun pogodak. Amazonov odjel za računalstvo u oblaku i danas je najprofitabilniji dio i moćan financijski motor, koji kompaniji osigurava kapital za ekspanziju na nova tržišta i nove tehnološke sektore, od logistike, do razvoja hardvera. Nakon što je prebrodila kritično razdoblje, tvrtka se 2003. godine oporavila te je konačno ostvarila prvu značajniju dobit od 35 milijuna dolara.
Koncept ‘Day 1’ i inovacije koje su definirale eru
Temeljna filozofija na kojoj se zasniva Amazonov konstantan rast je tzv. koncept "Prvog dana". Naime, Bezos je u svom prvom pismu dioničarima 1997. godine naglasio da Amazon trajno mora zadržati dinamičan, znatiželjan i na budućnost usredotočen mentalitet startupa. Prema njegovu uvjerenju, "Drugi dan" bi značio stagnaciju, a potom pad značaja i u konačnici smrt. O tome koliko je duboko koncept „Prvog dana“ ukorijenjen u kulturu tvrtke svjedoči i to što je glavna zgrada u novom sjedištu u Seattleu nazvana upravo "Day 1". Iz te kulture, koja je poticala neprestano eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha, proizašle su i revolucionarne inovacije, ali i neki promašaji. Jedan od najupečatljivijih poslovnih promašaja u povijesti tvrtke bio je ambiciozan, ali tržišno neuspješan Fire Phone, predstavljen 2014. godine, kao pokušaj izravnog konkuriranja Appleu i Samsungu. No, lekcije naučene iz tog neuspjeha bile su ključne za kasniji razvoj iznimno uspješnog pametnog zvučnika Echo, koji je postao središte modernog pametnog doma, te njegove nerazdvojne virtualne asistentice Alexe, čija je
umjetna inteligencija redefinirala način na koji korisnici svakodnevno komuniciraju s tehnologijom. Na sličnom iskustvu neuspjelog pokušaja konkuriranja eBayu, s platformama Amazon Auctions i zShops, nastao je Amazon Marketplace. Godine 2005. uveden je revolucionarni pretplatnički servis Amazon Prime, koji je za fiksnu godišnju naknadu korisnicima omogućio pogodnost brze i besplatne dostave na kućni prag, čime je postavljen novi standard u e-trgovini koji je osigurao lojalnost velikog broja kupaca. Na tragu Bezosove ideje o uređaju koji će, po iskustvu videoigara, omogućiti potpuno uranjanje u čitanje, Amazon je 2007. predstavio Kindle, e-čitač koji je promijenio izdavačku industriju, ali i navike čitanja milijuna ljudi. Apsolutna posvećenost pružanju vrhunskog i besprijekornog korisničkog iskustva postala je identitet tvrtke, a tu je filozofiju Bezos demonstrirao i simboličnom gestom - prazna stolica na svim sastancima simbolično je predstavljala "najvažniju osobu za stolom" - kupca.
Brutalna korporativna kultura
Unutar Amazona timovi su bili organizirani prema "pravilu dvije pizze" - ako dvije pizze nisu mogle nahraniti čitav tim, to je značilo da je tim prevelik. Čovjek za kormilom tima, Jeff Bezos, bio je poznat po svojoj eksplozivnoj naravi i sarkastičnim komentarima, zbog čega je navodno čak angažirao i profesionalnog trenera za razvoj vještina rukovođenja. Težio je stvaranju strukture u kojoj bi timovi mogli raditi potpuno neovisno jedni o drugima, zbog čega je komunikaciju unutar tvrtke smatrao znakom organizacijske disfunkcionalnosti.
Jedan od njegovih najozloglašenijih alata bili su e-mailovi s jednim jedinim znakom - upitnikom. Naime, kada bi Bezos žalbu kupca, uz znak pitanja, proslijedio nekom od zaposlenika, u tvrtki bi nastala panika. Za zaposlenike to je bio jasan znak da imaju samo nekoliko sati da detaljno ispitaju problem te pripreme izvješće s objašnjenjem koje je, prije nego što bi stiglo do Bezosa, prolazilo kroz nekoliko razina menadžmenta.
Uvjeti rada unutar golemih Amazonovih skladišta postali su sinonim za ekstremne napore i psihofizičku iscrpljenost, o čemu svjedoče brojne bizarne i potresne anegdote. Jedna od njih je ona o zaposleniku koji je toliko neumorno radio da je potpuno zaboravio na svoj parkirani automobil sve dok, nakon osam mjeseci, među poštom nije pronašao obavijesti o kaznama za parkiranje i poruku da mu je auto prodan na aukciji. Kako bi ispunili gomile narudžbi, svi su zaposlenici, uključujući i samog Bezosa, čak i tijekom blagdana radili i noćne smjene u skladištima, često spavajući u automobilima. Nakon što je u javnost dospjela šokantna informacija o primanjima u logističkim centrima koja su bila toliko niska da su zaposlenici, kako bi podmirili osnovne životne potrebe, bili prisiljeni oslanjati se na državnu pomoć u bonovima za hranu, senator Bernie Sanders optužio je Bezosa za iskorištavanje radnika te je pokrenuo kampanju "Stop BEZOS". Pod ogromnim pritiskom javnosti, Amazon je 2018. podigao minimalnu satnicu na 15 dolara, no uvjeti rada u toj kompaniji i danas su predmet brojnih debata.
Cesta do svemira
S rastom Amazona rasla je i moć Jeffa Bezosa, a njegovi su se interesi širili izvan granica e-trgovine. S vizijom da ju transformira u modernu, medijsko-tehnološku tvrtku, godine 2013. za 250 milijuna dolara kupio je jednu od najuglednijih američkih novinskih kuća, The Washington Post. Uvođenjem digitalnih strategija i analitike, posrnuli je Post pod njegovim vlasništvom doživio preporod te je postao profitabilan i digitalno inovativan. No, ta je akvizicija pokrenula i oštre kritike o sukobu interesa i političkom utjecaju, koje su vrhunac dosegnule 2024. godine kada je Bezos, kako se navodi, osobno spriječio uredništvo da podrži kandidatkinju Kamalu Harris. To je izazvalo bijes čitatelja i internu pobunu. U samo nekoliko dana otkazano je oko 200.000 pretplata, brojni ugledni novinari, poput Roberta Kagana, dali su otkaz, a bivši urednik Marty Baron nazvao je taj potez "nedostatkom kičme u instituciji poznatoj po hrabrosti", upozoravajući da će to samo ohrabriti sve buduće pritiske na medije.
Milijarde dolara Bezos je ulagao i u svoju veliku strast - svemir. Njegova tvrtka 'Blue Origin', osnovana 2000. godine, odraz je njegovog dječačkog sna inspiriranog slijetanjem na Mjesec. Vizija mu je preseliti tešku
industriju u svemir, kako bi se Zemlja, kao "dragulj" Sunčevog sustava, sačuvala. Prema toj njegovoj viziji čovječanstvo bi naraslo na brojku od bilijun ljudi, koji bi živjeli u golemim svemirskim kolonijama. Da bi tu svoju viziju financirao, Bezos je godinama prodavao dionice Amazona u vrijednosti od milijardu dolara godišnje. U srpnju 2021. njegov se san počeo ostvarivati –u letjelici New Shepard Bezos je poletio do 'ruba svemira', napravivši tako ključan korak u razvoju svemirskog turizma. Njegova žarka želja da se više posveti 'Blue Originu' bila je ujedno i jedan od glavnih razloga zbog kojih je Bezos odstupio s mjesta izvršnog direktora Amazona. Njegov novi cilj je izgraditi "cestu do svemira" - tešku infrastrukturu koja će budućim generacijama svemirskih poduzetnika omogućiti da pokreću tvrtke iz studentskih soba, slično kao što je on za pokretanje Amazona iskoristio postojeću infrastrukturu interneta i platnih sustava.
Unatoč svom golemom bogatstvu, koje ga svrstava među najbogatije ljude na svijetu, Jeff Bezos tvrdi da i danas živi relativno normalnim životom - ustaje rano, polako ispija kavu i čita novine, ali prije ručka donosi i svoje najvažnije odluke, vjerujući da je upravo u to doba dana najproduktivniji.
*uz korištenje AI-ja
srcedrapateljska priča, 95-e starci mu posudili 250.000 dolara, što je i danas ogroman novac, kamoli onda. 5 godina kasnije, firma u gubicima, al eto nekako joj banke posude 2 mlrd dolara... vi zbilja vjerujete u ove bajke? nema gramzivije osobe od bezosa. njegovi radnici su robovi. valjda ste nešto čitali.