– U našim udžbenicima nije napisana prava istina o tome što se događalo u 2. Svjetskom ratu, a ovdje su danas ljudi koji to mogu izmijeniti, rekao je predsjednik Ivo Josipović na komemoraciji u Spomen području Jasenovac povodom 67. godišnjice proboja preživjelih logoraša iz tog koncentracijskog logora.
Aludirao je pri tome na Vladu, čijih je četvero ministara slušalo njegov govor, ali i govor premijera Zorana Milanovića, te predsjednika Sabora Borisa Šprema.
Cijeli hrvatski državni vrh okupio se danas u Jasenovcu kako bi obilježio 67. godišnjicu proboja zatočenika iz koncentracijskog logora. Premijer Zoran Milanović održao je pritom emotivni govor:
- Ovo je jedna od situacija u kojoj ne znate da li da čitate govor ili da govorite iz glave, iz srca. Ako govorite iz glave reći će da improvozirate, a ako govorite iz srca uvijek vam se može potkrasti neka pogreška. No, mislim da danas neće biti pogrešaka. Ono što ovo mjesto razlikuje od ostalih je to što se ovdje zločin nije dogodio na mah, kao trenutna mržnja, nego je to bio sustavni proces koji je trajao gotovo četiri godine. Ovdje se ubijalo planski - poručio je Milanović.
Istaknuo je da ne očekuje da će njegov govor promijeniti što ljudi misle o Jasenovcu:
- Ljudi koji su danas došli ovdje ili gledaju na televiziji imaju o Jasenovcu čvrste i jasne stavove, ništa što mi kažemo neće njihovo mišljenje promijeniti, ali oni koje moramo educirati su mladi koji idu u školu ili su upravo izašli iz škole. Oni moraju učiti o ovakvim mjestima, znati što se ovdje događalo i što je dovelo do ovoga i da se to nikad više ne smije dogoditi. U današnjem vremenu, u kojem se odluke donose brže nego ikad dosad, mladi ljudi nemaju vremena za povijest. Zato je glavni zadatak ovog skupa da mlade učimo što se stvarno dogodilo i da im kažemo punu istinu. Gledamo ovih dana ispade i netolerencije, nacionalne mržnje, čak i Zagrebu. To je loše - zaključio je Milanović.
Premijer se osvrnuo i na upite je li potrebno više puta u godini obilježavati Dan antifašizma.
- Prije nekoliko dana razgovarao sam s jednim dobronamjernim čovjekom, do kojeg držim, a koji nije iz moje stranke. Pitao me pa koja to još zemlja slavi dodatni Dan antifašizma?! I doista niti jedan drugi europski narod to ne radi van datuma 9 svibnja. Ali, koja je to druga zemlja imala 1943. godine 200.000 organiziranih ljudi koji su se borili protiv fašizma? Niti jedan drugi eurospki narod nije to imao, po tome smo posebni. Bilo je to bratstvo i sa Srbima, koji su u tom ratu bili najproganjaniji. S druge strane, bili su oni koji su imali ideologiju koja je krenula pogrešnim putem - izjavio je premijer Vlade RH.
- Vjerojatno nema nijednog mjesta gdje su se na taj način suočili zlo, mržnja, neprijateljstvo, smrt i konfrontirali se sa životom, čovječnošću i ljubavlju. Nepregledni niz imena koji svake godine slušamo ovdje u Jasenovcu pokazuje kolika je strahota zločina kojeg su počinile ustaše u ime ideologije nacizma i fašizma. Ali hrvatski narod, srpski narod, Bošnjaci, Židovi, Romi koji su ovdje bili žrtve, bili su oni koji su toj žrtvi dali dignitet i koji su ovoj zemlji donijeli slobodu i pripadnost civiliziranom krugu Europe - kazao je Josipović.
- Siguran sam da ćemo ovdje i kad ne bude živih zatočenika, učiti povijesnu lekciju svake godine iznova. To je potrebno jer čovječanstvo iz ovakvih povijesnih strahota nije naučilo ništa jer se uvijek javljaju ljudi, pokreti, politike i ideologije koji bi opet da nekoga zatru, da pogaze ljudskost, slobodu, demokraciju. Upravo zaborav i negiranje najveće su opasnosti slobode, demokracije i ljudskosti. Zato nikada ne smijemo dopustiti da se zaboravi ono što je bilo u Jasenovcu, da su ovdje u ime nacije od strane ustaškog režima pobijeni Srbi, Židovi, Romi ali i Hrvati koji nisu željeli takvu politiku - istaknuo je predsjednik u svom govoru.
- Negiranje je drugi vid opasnosti koji ne smijemo dopustiti. Negiranje je neprepoznavanje onih simptoma koji govore da u svakom društvu ima onih koji bi povijesni kotač okrenuli unatrag. Mi to ne smijemo dopustiti - poručio je Josipović.
Svečanost je održana u spomen na proboj logoraša 22. travnja 1945. godine, kada je posljednjih više od 1000 zatočenika pokušalo se spasiti od likvidacija. Preživjelo ih je tada jedva stotinu, a ostali su se pridružili nepreglednom broju imena onih koji su pobijeni u nekom od logora jasenovačkog kompleksa. Ukupno je poimence navedeno 82.085 ubijenih od kojih je 20.038 djece mlađe od 14 godina.
Prof. Tomac je prje 2 godina dijagnosticirao Milanovića. Niste slušali.