U sjeni neizvjesnosti koja prati iznenadnu objavu američkog predsjednika Donalda Trumpa o prekidu vatre u izraelsko-iranskom sukobu, a koji je rezultirao izravnom američkom intervencijom, još jedan zakleti neprijatelj Teherana vreba u pozadini. Islamska država (ISIS), militantna skupina aktivna na istočnim i zapadnim granicama Irana, pojačala je svoje djelovanje unutar same Islamske Republike. U siječnju 2024. preuzela je odgovornost za najsmrtonosniji napad u post-revolucionarnoj povijesti zemlje. Nedugo prije izraelske ofenzive, iranske vlasti objavile su uhićenje 13 navodnih članova ISIS-a u tri grada te pogubljenje devetorice osumnjičenika za planiranje napada. U trenutku kada iranske sigurnosne snage prolaze kroz dosad najteže iskušenje, suočene s svakodnevnim izraelskim napadima na državne institucije, vojne objekte i osoblje, ISIS - skupina poznata po sposobnosti napredovanja u kaosu i mobiliziranja nezadovoljnih zajednica, nalazi se pred značajnom prilikom. S obzirom na to da Trumpova obećanja o miru dolaze uz prijetnje daljnjim vojnim akcijama protiv Irana, uključujući i nagovještaje o mogućoj "promjeni režima", jedan od njegovih bivših visokorangiranih generala upozorava na potrebu razmatranja potencijalnih posljedica sloma Islamske Republike.
"Ovo bi trebalo biti u fokusu naših političkih rasprava", izjavio je za Newsweek Joseph Votel, umirovljeni general koji je od ožujka 2016. do ožujka 2019. obnašao dužnost zapovjednika američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM). Militantne skupine poput ISIS-a i Al-Qaide opisane su kao "inherentno oportunističke" od strane Votela, koji je istaknuo njihovu sklonost iskorištavanju društvenih slabosti - od loše uprave do ekonomske nejednakosti - kako bi privukle ranjive pojedince. "Ostaje za vidjeti koliko će uspješno to moći učiniti u Iranu", dodao je. "Iako država još uvijek drži kontrolu nad stanovništvom, slabljenje te kontrole moglo bi dugoročno otvoriti prostor za njihovo djelovanje, bilo kroz kooptaciju stanovništva ili korištenje teritorija kao utočišta", kaže.
Korijeni ISIS-a usko su isprepleteni s američkim vojnim angažmanom na Bliskom istoku. Ova ekstremistička organizacija izrasla je iz Al-Qaide u Iraku, koja je povela nasilni ustanak protiv američkih snaga i šijitskih milicija nakon svrgavanja Saddama Husseina 2003. godine. Iran, koji je vodio iscrpljujući rat s Irakom 1980-ih, žestoko se protivio Saddamovom režimu. Njegov pad otvorio je Teheranu mogućnost za širenje utjecaja u toj većinski šijitskoj zemlji kroz paravojne formacije, ali je istovremeno donio i značajne rizike. Destabilizacija je pogodovala usponu radikalnih frakcija, predvođenih Al-Qaidom u Iraku, kasnije preimenovanom u Islamsku državu. U nedavnom govoru, Trump je optužio Iran za smrt do 1000 američkih vojnika tijekom tog perioda, posebno ističući odgovornost ubijenog zapovjednika Revolucionarne garde, generala Qassema Soleimanija. Trump je osobno naredio napad u kojem je Soleimani likvidiran na bagdadskom aerodromu u siječnju 2020, javlja Newsweek.
Unatoč dugogodišnjem rivalstvu, Washington i Teheran našli su se na istoj strani u borbi protiv munjevitog širenja ISIS-a 2014. godine. SAD su okupile međunarodnu koaliciju za izravnu intervenciju, dok je Iran angažirao vojne savjetnike i oslanjao se na savezničke milicije iz regije, često optužene za raspirivanje sektaških tenzija. Takozvana "Osovina otpora", koja je okupljala iranske saveznike od Libanona do Afganistana, danas je u rasulu nakon teških gubitaka u sukobu s Izraelom. Intervencija u podršci Hamasu nakon napada u listopadu 2023. dovela je do još uvijek aktualnog rata u Gazi. S obzirom na ograničene kapacitete tih grupa uslijed izraelskih napada i slabljenja njihovog glavnog pokrovitelja u Teheranu, pojedini analitičari strahuju od ponovnog jačanja sektaških tenzija i džihadističkih aktivnosti, slično onome što se dogodilo nakon povlačenja američkih trupa iz Iraka 2011. godine.