Rođen u New Yorku, s tri godine sele ga u Francusku, nakon čega se naizmjenično školuje u s jedne i s druge strane Atlantika, u dvije kulture i na dva jezika. Studirao je na Yaleu, kao mladić upoznao je Williama Burroughsa, koji je, čini se, isprva vrlo snažno utjecao na njegov književni ukus. Poslije je s francuskog prevodio De Sadea i Geneta, godine 1989. objavio je ne pretjerano uspješan cyber punk roman, naslova "Bad Voltage". Tad su mu bile dvadeset i dvije. Pet godina kasnije, kao dvadesetsedmogodišnjak, stiže u zaraćenu Bosnu, gdje radi za humanitarnu organizaciju koju su 1979. osnovali Bernard-Henri Lévy i Jacques Attali, nazvavši je Action Against Hunger. Posao mu se očito svidio, pa je postao jedan u skupini onih vrlo neobičnih žena i muškaraca, među kojima ima i hulja i svetaca, ali je najviše avanturista i u građanskom životu nesnađenih likova, koji poput kakvih mušica idu od rata do rata i od nesreće do nesreće, provodeći svoje živote u srcu katastrofe. Ovo će iskustvo za njega biti formativno važno i u osnovi nenadoknadivo u pisanju romana čiji francuski naslov glasi "Les Bienveillantes". Nakon završetka rata u Bosni, Littell će ići u Afriku, pa u Afganistan, te u Čečeniju i Moskvu. Dugo će biti na Kavkazu, da bi u siječnju 2001. bio ranjen u zasjedi. Očito je to trenutak u kojem je došao do kraja, do zida ili do provalije. Odustaje od karijere ratnog humanitarca, i bavi se istraživanjem za "Les Bienveillantes". Tad su mu trideset i četiri godine.
Jonathan Littell i trenutak u kojem se gase naša živa sjećanja na Drugi svjetski rat i na Holokaust
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Mladen Grdović: 'Moj odnos s bivšom suprugom Brankicom za mene je povijest, a budućnost je oprez'
U utorak, 9. prosinca u 20 sati na YouTube kanalu Večernjeg lista pogledajte novo izdanje naše emisije "Show na kvadrat", a gost je legendarni Mladen Grdović. U nastavku pročitajte samo djelić ekskluzivnog razgovora s ovim neponovljivim i karizmatičnim glazbenikom.
Smatrali su nas teroristima: Film o političkom progonu Hrvata u Australiji 70-ih kandidat je za Oscara
Tijekom pandemijskog lockdowna Marijani Rudan je prišla mlada glumica Kat Dominis i podijelila s njom ideju za kratki film inspiriran stvarnim iskustvima hrvatskih migranata u Australiji 70-ih godina. Iz tog početnog koncepta razvila se snažna autorska suradnja: dvije žene, dvije perspektive, jedna priča koja je dugo čekala da bude ispričana. Rezultat je “Unspoken” (“Neizrečeno”) – umjetnički dojmljiv, emotivno pulsirajući film koji spaja dokumentarističku istinu i obiteljsku dramu. Nastao iz skromnog budžeta, ali neizmjerne strasti, film je ubrzo osvojio svijet.
Zbog slomljene ruke i helikoptera, trošak liječenja više od 7000 eura
U slučaju težih ozljeda, kako bi se stradalom pružila brza i odgovarajuća pomoć, često su zbog nepristupačnog terena nužne helikopterske ekipe
Lažni antifašisti crvenu zvijezdu vade samo kad je zgodna za selfije skrivajući se iza nje dok pljuju žutu
Privremeni revolucionari, sezonski humanisti i profesionalni ogorčenici, svi u jednoj koloni, povijest, pa i onu noviju, preuređuju u kulisu za osobni bijes.
Posjetili smo Kirgistan, srednjoazijsku zemlju koja je prva otišla iz SSSR-a, ali se još nije riješila ruskog utjecaja
Više od polovice stanovništva Kirgistana mlađe je od 25 godina i ta je stopa nataliteta najveće bogatstvo države