Jedan od najvažnijih njemačkih autora za Večernji progovorio o današnjem novinarstvu i stanju u Europi

Navid Kermani, rođen 1967. u njemačkom gradu Siegenu kao dijete iranskih imigranata, jedan je od najvažnijih njemačkih pisaca današnjice. Studij orijentalistike, filozofije i teatrologije u Kairu i Bonnu, kao i njegov dvostruki identitet i državljanstvo, iransko i njemačko, osposobili su ga za briljantne komparativne studije islama i kršćanstva, Istoka i Zapada, njihovih religija, umjetnosti i kultura. Dobitnik je najuglednijih književnih nagrada i društvenih priznanja te jedan od najistaknutijih javnih intelektualaca čija se riječ uvijek očekuje, sluša i čita s najvećom pažnjom. Dugogodišnji je suradnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga, a članke mu redovito objavljuju i ostale najvažnije novine i časopisi na njemačkom jeziku, kao što su Süddeutsche Zeitung, Die Zeit, Neue Zürcher Zeitung i Der Spiegel. Kada se u svibnju 2014. u Bundestagu obilježavala 65. godišnjica njemačkog ustava, kao glavni govornik bio je pozvan upravo Navid Kermani. Briljantan esejist, Kermani je ujedno i veliki novinar starog kova, majstor reportaže koji do uvida i zaključaka o događajima i stanju svijeta dolazi putujući i razgovarajući s ljudima iz svih sfera i sa svih razina društva. Hrvatski su ga čitatelji upravo takvog upoznali u knjizi “Izvanredno stanje: putovanje u uznemireni svijet”, koju je 2019., u prijevodu Ane Nemec, objavila Naklada Ljevak. Isti nakladnik ovih će dana objaviti Kermanijevu knjigu iz 2018. godine “Uzduž rovova” s podnaslovom “Putovanje istočnom Europom sve do Isfahana”. Kako je u svojoj recenziji napisao Tvrtko Jakovina, to je “knjiga koja Hrvatsku spominje usputno, ona nije na piščevoj trasi, ali o nama otkriva puno više no neke od knjiga koje se, naizgled, bave hrvatskim temama”.