Bill Gates rođen je na današnji dan 28. listopada 1955. godine u Seattleu. Nastavljajući dugogodišnju obiteljsku tradiciju prenošenja imena s generacije na generaciju, bio je četvrti muškarac u obiteljskoj lozi koji je dobio ime William Henry Gates III. Njegova obitelj pripadala je višoj srednjoj klasi, a majka Mary Maxwell Gates bila je iznimno aktivna u građanskim udrugama i raznim odborima. Upravo je njezin rad u uglednoj neprofitnoj organizaciji United Way uvelike oblikovao Gatesov kasniji osjećaj da pomaže lokalnoj zajednici.
Već u najranijim godinama djetinjstva mali je Bill počeo pokazivati znakove natprosječne inteligencije, ali i nevjerojatno snažnog natjecateljskog duha koji je bio prisutan baš u svemu što je radio. Svjesni tih kvaliteta, roditelji su odlučili investirati u vrhunsko obrazovanje svog sina pa su ga, kada je navršio trinaest godina, upisali u prestižnu privatnu školu Lakeside. U to vrijeme bila je to jedna od rijetkih obrazovnih ustanova u Sjedinjenim Američkim Državama koja je bila opremljena računalom te se upravo u toj školi Gates po prvi put susreo s tehnologijom koja će mu zauvijek promijeniti život. Prvi računalni program koji je samostalno osmislio i napisao bila je naizgled jednostavna digitalna verzija klasične igre križić-kružić. Ponosan i zadovoljan što je uspio natjerati stroj da obavlja zadatke koje mu je precizno zadao, Gates je taj naizgled jednostavan program smatrao svojim ogromnim trijumfom.
Njegova prvobitna, snažna fascinacija tehnologijom i računalnim sustavima ubrzo je prerasla u pravu, neobuzdanu opsesiju, zbog čega je nerijetko usred noći bježao kroz prozor svoje sobe kako bi satima pisao kod. U školi koja mu je doslovno trasirala budućnost upoznao je starijeg učenika Paula Allena. Dvojicu tinejdžera snažno je povezala zajednička opsesija računalima koja su u to vrijeme bila izuzetno skupa i čuvana u klimatiziranim sobama sveučilišta i velikih korporacija, kao i zajednički san o budućnosti u kojoj će softver biti važniji od hardvera. Gatesov programerski talent nije prošao nezamijećeno u školi, profesori su upravo njemu povjerili odgovoran zadatak programiranja školskog sustava za raspoređivanje učenika po razredima. No, umjesto da zadatak odradi prema strogim pravilima, Gates je vješto iskoristio situaciju te je potajno izmijenio kod kako bi ga algoritam smjestio u razred u kojem je bilo više djevojčica.
Svoju nevjerojatnu sposobnost logičkog razmišljanja potvrdio je i na teškim prijemnim ispitima za fakultete - na prestižnom SAT testu ostvario je čak 1590 od maksimalnih 1600 bodova, a taj impresivan rezultat koji se i dan danas pamti, širom mu je otvorilo vrata uglednog i prestižnog sveučilišta Harvard. Kako bi ispunio očekivanja svojih roditelja na fakultetu je najprije upisao pravo, no ubrzo je postao svjestan da strogo akademski život i dugotrajno sjedenje za radnim stolom u nekom uredu jednostavno nisu za njega. Samo dvije godine nakon početka studija, 1975. godine, odlučio je zauvijek napustiti fakultet i potpuno se posvetiti razvoju softvera, vođen vizijom i željom da naprednu tehnologiju približi svakom pojedincu. Nakon što je njegov kolega Paul Allen na naslovnici časopisa 'Popular Electronics' ugledao prvo komercijalno uspješno osobno računalo - Altair 8800, Gatesu mu je predložio da za Altair kreiraju programski jezik BASIC. Iako u to vrijeme nisu imali niti računalo, niti gotov softver, odvažili su se nazvati proizvođača, uvjeravajući ga da imaju inovativno rješenje. Rizik se isplatio – dobili su posao i krenuli u nemilosrdnu utrku s vremenom. U jednom motelu uz legendarnu cestu Route 66 punih su osam tjedana danonoćno programirali, a kod koji su kreirali bio je pun pogodak. Gates i Allen su 4. travnja 1975. godine u Albuquerqueu osnovali tvrtku čije je ime Micro-Soft bilo spoj riječi "mikroračunalo" i "softver". Iako se njihova početna vizija, "računalo na svakom stolu i u svakom domu" još uvijek činila neostvarivom, upravo je ta vizija postavila temelje za desetljeća dominacije koja su uslijedila.
Presudan korak koji je Microsoft iz malog startupa pretvorio u industrijskog diva dogodio se 1980. godine, nakon što je tvrtka kako bi lakše privukla talentirane inženjere preselila sjedište u Bellevue, Washington. U potrazi za operativnim sustavom, Gatesa i Allena ubrzo su kontaktirali čelni ljudi IBM-a, giganta koji je tada pripremao svoj ulazak na tržište osobnih računala. Iako traženi operativni sustav Microsoft tada nije imao, Gates je bez oklijevanja prihvatio njihovu ponudu – bio je to jedan od najjačih poslovnih poteza u povijesti. Od male tvrtke Seattle Computer Products Microsoft je za samo 75 tisuća dolara kupio prava na postojeći sustav nazvan QDOS ("Quick and Dirty Operating System") te su ga prilagodili i licencirali pod nazivom MS-DOS. No, prava genijalnost tog dogovora nije bila u samom kodu nego u lukavo osmišljenim uvjetima licenciranja - Gates je inzistirao na neekskluzivnom ugovoru, što je omogućilo Microsoftu da MS-DOS prodaje i svim drugim proizvođačima koji su počeli proizvoditi klonove IBM-ovih računala. Time je Microsoftov operativni sustav de facto postao standard za cijelu PC industriju, a tvrtka si je time osigurala monopol u idućim desetljećima.
Dok je MS-DOS sa svojim tekstualnim naredbama dominirao tržištem, Microsoft je već pripremao sljedeću veliku revoluciju - grafičko korisničko sučelje. Nakon nekoliko početnih, ali ne baš uspješnih verzija, tvrtka je 1990. godine lansirala Windows 3.0 koji je konačno ponudio stabilno i intuitivno rješenje s ikonama, prozorima i podrškom za miša. Ipak, prava eksplozija dogodila se lansiranjem sustava Windows 95, 24. kolovoza 1995. godine. Bio je to globalni, kulturni fenomen praćen golemom marketinškom kampanjom s pjesmom Rolling Stonesa "Start Me Up". S revolucionarnim Start izbornikom i programskom trakom Windows 95 učinio je računala pristupačnima i jednostavnima za korištenje, približivši ih tako milijunima ljudi diljem svijeta. Istovremeno, Microsoft je paketom Microsoft Office, koji je objedinio Word, Excel i PowerPoint, učvrstio svoju dominaciju na tržištu uredskog softvera. Spojivši vlasništvo nad operativnim sustavom s vlasništvom nad ključnim aplikacijama, Microsoft je stvorio svojevrsni zatvoreni ekosustav iz kojeg korisnici i tvrtke nisu imali potrebe izlaziti, čime je zabetonirao svoj status najmoćnije tehnološke tvrtke na svijetu. Godine 2000. Bill Gates je poziciju izvršnog direktora prepustio Steveu Ballmeru. Zbog zloupotrebe monopolskog položaja, prvenstveno zbog integracije preglednika Internet Explorer u Windowse, tvrtka se tada suočila s nizom iscrpljujućih i dugotrajnih tužbi koje su pokrenula regulatorna tijela u SAD-u i Europi. Iako je sudsku naredbu o podjeli tvrtke izbjegao, Microsoftov je ugled tada bio ozbiljno narušen, a era njegova nezaustavljivog rasta bližila se kraju. To su razdoblje obilježili neki od najvećih promašaja u povijesti te tvrtke - zbog problema s performansama i kompatibilnošću operativni sustav Windows Vista bio je fijasko. Ipak, tijekom tog razdoblja, u kom je kormilo tvrtke preuzeo Ballmer, tvrtka je imala i velikih uspjeha, poput iznimno popularnog sustava Windows XP i uspješnog ulaska na tržište igraćih konzola s Xboxom 2001. godine. Kako su mu ključni trendovi u industriji pametnih telefona nepovratno promaknuli, Microsoft je potpuno podbacio i u prilagodbi na mobilnu revoluciju. U očajničkom pokušaju da konkuriraju iPhoneu i Androidu, skupa akvizicija Nokijinog odjela za mobilne uređaje 2013. godine završila je fijaskom, masovnim otkazima i otpisom vrijednosti od 7,6 milijardi dolara.
Jedna od najspektakularnijih korporativnih transformacija modernog doba započela je 2014. godine s dolaskom Satye Nadelle na čelo Microsofta. Nadella je brzo shvatio da budućnost nije u licencama za Windowse nego u oblaku i u novim uslugama. S inovativnom strategijom "Cloud-first, Mobile-first", fokus je bio prebačen na Microsoft Azure - svestranu platformu za računalstvo u oblaku koja je postala temelj modernog digitalnog poslovanja. Kao moćan pokretački motor rasta i razvoja Azure je tvrtku vratio u sam vrh tehnološke industrije, pretvorivši je u drugog najvećeg igrača na globalnom cloud tržištu, odmah iza Amazona. Ta nova filozofija donijela je i potpunu promjenu korporativne kulture - umjesto zatvorenosti i agresivne konkurencije, Microsoft je prigrlio otvoreni kod partnerstva i suradnje čak i s nekadašnjim rivalima, poput Applea i Linuxa. Tvrtka je prestala biti usmjerena isključivo na Windows te je počela tržištu nuditi svoje najbolje alate, poput Officea, čime je u svijetu kojim dominiraju pametni telefoni ponovno postala relevantna. Kako bi ojačao svoj položaj u ključnim segmentima, Microsoft je pod vodstvom Nadelle krenuo u seriju strateških akvizicija, vrijednih desetke milijardi dolara. Kupnjom Mojanga, tvorca megapopularne igre Minecraft, osnažio je svoju gaming diviziju, a preuzimanjem LinkedIna za 26,2 milijarde dolara ušao je i u svijet profesionalnih društvenih mreža, dok je kupnjom GitHuba za 7,5 milijardi dolara postao središnja platforma za razvojne programere. Vrhunac te strategije bila je kupnja gaming izdavača Activision Blizzarda za 68,7 milijardi dolara, čime je Microsoft postao jedan od najvećih svjetskih igrača u industriji zabave. No, najvažniji potez za budućnost tvrtke dogodio se kroz strateško partnerstvo i ulaganja milijardi u OpenAI - tvrtku koja stoji iza ChatGPT-ja. Integracijom umjetne inteligencije u sve svoje proizvode Microsoft je kroz svoj alat Copilot postao lider AI revolucije te je tvrtka pola stoljeća nakon osnutka ponovno bila na tronu tehnoloških promjena.
Čovjek čiji su lik i djelo simbol ozbiljnog korporativnog poslovanja u mladosti je imao i svoju buntovnu stranu. Godine 1977. uhićen je u pustinjskom predjelu države Novi Meksiko jer je vozio automobil bez valjane vozačke dozvole i pritom prolazio kroz crveno svjetlo na semaforu, što je ovjekovječila policijska fotografija koja i danas kruži internetom.
Unatoč tome što je golemo bogatstvo stekao nevjerojatno brzo, Gates je, na iznenađenje svojih suradnika, dugo ostao dosljedan svojim jednostavnim, prizemljenim i skromnim životnim navikama. Iako je s desecima milijardi na bankovnom računu već pripadao elitnom timu najbogatijih ljudi na planeti, sve do 1997. godine na duga je poslovna putovanja letio isključivo ekonomskom klasom. Tek kasnije odlučio je nabaviti vlastiti privatni zrakoplov, što u intervjuima često naziva i svojim jedinim pravim velikim luksuzom.
U ranim danima rasta Microsofta suradnici ga pamte kao šefa s izrazito strogom radnom etikom koju je nemilosrdno nametao svima oko sebe. Kako je sam otvoreno priznao, pamtio je čak i registarske pločice automobila svojih zaposlenika kako bi pogledom kroz prozor na parkiralište točno znao tko je u koje vrijeme stigao na posao te kada je otišao kući. Njegov pristup radu bio je intenzivan i prepun tenzija, a dugogodišnji zaposlenici pamte njegov izrazito konfrontacijski, beskompromisni stil upravljanja i rukovođenja kojim je gotovo svakodnevno neumoljivo testirao samopouzdanje i stručnost svojih najbližih suradnika. Na sastancima je nerijetko provocirao zaposlenike vičući kako je ideja koju su prezentirali apsolutno najgluplja koju je ikada čuo, no bio je to samo njegov način da provjeri stoje li oni čvrsto iza svojih argumenata. Gatesovi čitalački apetiti su neutaživi, godišnje pročita pedesetak različitih knjiga, no iako ima snažno fotografsko pamćenje i strahovit kapacitet za učenje novih koncepata, unatoč svim tim svojim mentalnim sposobnostima i intelektualnim postignućima suosnivač Microsofta nikada nije naučio nijedan jedini strani jezik, zbog čega itekako žali.
Golemo bogatstvo Billa Gatesa često je bilo predmetom medijskog interesa, posebno kada su u pitanju rijetke i iznimno ekstravagantne kupovine koje si može priuštiti samo šačica ljudi na cijelom svijetu. Godine 1994. Gates je na aukciji licitirao s 30,8 milijuna dolara kako bi postao vlasnik Codex Leicestera - poznatog zapisa Leonarda da Vincija koji sadrži impozantnu zbirku crteža i bilješki tog velikog renesansnog genija o različitim znanstvenim temama, od složene astronomije do dinamike fluida. Izgradnja Gatesovog obiteljskog doma u državi Washington trajala je dugih sedam godina. U vili se, između ostalog, nalazi zatvorena soba s trampolinom čiji je strop viši od šest metara, prostrana dvorana za dvjestotinjak gostiju, dvadeset i četiri raskošne kupaonice te čak šest moderno opremljenih kuhinja. Čitav ogroman prostor prožet je senzorima i tehnologijom koja je u svakodnevni život obitelji, davno prije svih, uvela koncept pametnog doma. U čitav taj zahtjevni građevinski projekt uloženo je više od šezdeset milijuna dolara, a danas se vrijednost Gatesove rezidencije na tržištu procjenjuje na više od sto milijuna dolara. No, unatoč neprocjenjivom bogatstvu, jedan od najbogatijih ljudi svijeta nepokolebljiv je u svojoj odluci da njegova djeca neće odrastati kao zlatna mladež i biti klasični, razmaženi nasljednici milijardi. Gates naime smatra kako ostavljanjem ogromnih svota novca roditelji djeci ne čine uslugu, nego im samo otežavaju pronalazak vlastitog puta, motivacije i životnih ambicija. Sa svojom sada već bivšom suprugom Melindom stoga je vrlo rano donio konačnu odluku da će svakome od njihovo troje djece za samostalan početak života osigurati po deset milijuna dolara, dok će ogromno preostalo obiteljsko bogatstvo biti usmjereno isključivo u filantropske svrhe i financiranje raznih istraživanja diljem planeta. Umjesto na gomilanje bogatstva unutar obitelji, svoju je neiscrpnu energiju u kasnijim godinama u potpunosti prebacio na humanitarni rad i rješavanje nekih od najtežih i najsloženijih globalnih problema koji izravno pogađaju moderno čovječanstvo, pa je godine 2000. postao ključna figura u stvaranju jedne od najvećih svjetskih humanitarnih organizacija. U jednom intervjuu Gates je priznao kako bi, da se kojim slučajem tvrtka Microsoft nije pokazala toliko uspješnom, najvjerojatnije završio kao znanstveni istraživač na polju umjetne inteligencije. No, iako ga nove tehnologije i algoritmi snažno fasciniraju, više je puta javno izrazio duboku zabrinutost zbog potencijalnih, nepredvidivih opasnosti i egzistencijalnih rizika koje bi razvoj nekontrolirane superinteligencije mogao dugoročno donijeti čitavom čovječanstvu.
Pomno proučavajući rad ranijih američkih industrijskih magnata, Gates je spoznao da ima veliku moralnu obvezu da velik dio svojeg bogatstva preusmjeri onima kojima je pomoć najpotrebnija. Njegova moćna zaklada prvenstveno se fokusirala na unapređenje osnovnog obrazovanja, iskorjenjivanje teških zaraznih bolesti u siromašnim zemljama te potporu ugroženim lokalnim zajednicama. Financirao je ključna terenska istraživanja za razvoj cjepiva protiv bolesti, poput malarije i dječje paralize, koje svakodnevno odnose ljudske živote diljem svijeta. Nakon što se, kako bi imao više vremena, potpuno povukao s mjesta izvršnog direktora Microsofta, rad u zakladi postao je njegova osnovna svakodnevna preokupacija i životna strast, a svojim je primjerom potaknuo i brojne druge milijardere da se pridruže inicijativi u kojoj se obvezuju donirati barem polovicu svojeg bogatstva u razne plemenite svrhe. Mnogim humanitarnim organizacijama koje se desetljećima bore s kroničnim nedostatkom financijskih sredstava taj je jedinstveni globalni pokret donio novu nadu. Nakon što se suočio s mučnom dijagnozom svog oca koji je obolio od Alzheimerove bolesti te je mjesecima prije njegove smrti svjedočio o njezinim razornim posljedicama na čitavu obitelj, Gates je investirao i u opsežna istraživanja lijeka protiv te bolesti. Posljednjih godina suosnivač Microsofta svoj golem utjecaj koristi i kako bi svjetske vođe upozorio na hitne pripreme za buduće globalne izazove, od klimatskih promjena do potencijalnih zdravstvenih pandemija.