Inzulinske pumpe za djecu trebaju biti besplatne

Da bi djetetu oboljelom od dijabetesa omogućili najnaprednije inzulinske pumpe, roditelji za njih moraju plaćati 76 eura svakog mjeseca jer se te pumpe nalaze na dopunskoj listi pomagala HZZO-a. Nekome taj izdatak ne predstavlja problem, no što je s djetetom kojem je takvo pomagalo medicinski indicirano, a roditelji mu ga teško mogu priuštiti?

Tri godine borbe

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u lipnju prošle godine dala je preporuku HZZO-u da se djeci kojoj je ona indicirana ova inzulinska pumpa omogući bez nadoplate kako bi sva djeca kojima ona treba bila u jednakoj poziciji. Iz HZZO-a su joj odgovorili da su procedura i pretpostavke za premještanje pomagala s dopunske na osnovnu listu regulirani Pravilnikom o mjerilima za stavljanje medicinskih proizvoda na osnovnu i dodatnu listu medicinskih proizvoda te mjerilima za određivanja cijena medicinskih proizvoda, a da HZZO takav prijedlog referentnog centra ni stručnog društva nema. Pravobraniteljica se nakon toga obratila Referentnom centru Ministarstva zdravstva za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes te Društvu za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetologiju Hrvatskog liječničkog zbora. S obje adrese dobila je istovjetan odgovor: preporučuju izmjenu indikacije za pomagala prema kojoj bi se omogućila nabava svih inzulinskih pumpi za oboljele od dijabetesa tip 1 do 18 godina bez nadoplate, odnosno u okviru Osnovne liste ortopedskih pomagala. Pravobraniteljica je stoga ponovila svoju preporuku HZZO-u, ovog puta potkrijepljenu mišljenjima nadležnih. A i stručnjaci su HZZO-u ovih dana poslali svoj prijedlog.

– Predložili smo HZZO-u da sve inzulinske pumpe, bez kategorizacije, za djecu koja ih moraju koristiti budu dostupne bez nadoplate, ako je ikako moguće, kako bi imali pravo odabrati – potvrdila nam je pedijatrijska endokrinologinja doc. Nevena Krnić, pročelnica Zavoda za dječju endokrinologiju i dijabetes KBC-a Zagreb i predsjednica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes te ujedno predsjednica Hrvatskog društva za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetologiju Hrvatskog liječničkog zbora. Inzulinske pumpe na listui pomagala su otprije gotovo tri godine i dijabetička zajednica najzaslužnijima za to smatra ravnatelja HZZO-a dr. Luciana Vukelića, dr. Teu Strbad, prof. Darka Kaštelana i druge. Sada je došlo vrijeme za novi veliki napredak, smatra Davor Skeledžija, urednik portala nainzulinu.com, koji je uz podršku Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga i Zagrebačkog dijabetičkog društva i pokrenuo inicijativu. – U Hrvatskoj je oko 1500 djece s dijabetesom tip 1 i godišnji je prirast "samo" oko 170 djece, a od toga ih na inzulinskim pumpama završi oko 85. Naravno, dio djece stalno "odlazi" iz te populacije i u tom slučaju doplaćuju pumpe – navodi Skeledžija.

Na dnevnom redu HZZO-a

Inače, najnaprednije inzulinske pumpe spojene su sa senzorom koji svaki sat mjeri razinu šećera u krvi pa ako ona naraste, pumpa sama prekine dovod inzulina i obrnuto – ako šećer padne, pumpa automatski doda inzulin. Kad pumpa nije povezana sa senzorom, inzulin pumpa po unaprijed definiranom rasporedu, neovisno o trenutačnoj razini šećera, pa npr. i u slučaju hipoglikemije (prenizak šećer) pumpa inzulin i tako dodatno snižava razinu šećera. U HZZO-u kažu da su ove pumpe na B listi jer su skuplje od usporednih. Stručna mišljenja koja su dobili uvrstit će u dnevni red sljedeće sjednice Povjerenstva za opća medicinsko tehnička pomagala HZZO-a.