Internetski divovi plaćat će za objavu tuđih radova

Nakon više od dvije godine rasprava i žestokog lobiranja sa svih strana, od velikih internetskih kompanija koje su bile protiv preko udruga umjetnika do velikih novinskih izdavača koji su bili za, europske institucije postigle su u srijedu navečer politički dogovor kojim je otvoren put usvajanju nove direktive o digitalnim autorskim pravima. Prema konačnom tekstu direktive – ispregovaranom u trijalogu između Vijeća EU, Europskog parlamenta i Komisije – internetske platforme poput Googlea ili Facebooka bit će zakonski potaknute da umjetnicima i novinarima isplate pravičnu naknadu.

Još na Vijeću EU i parlamentu

– Ovaj sporazum važan je korak prema ispravljanju situacije koja je omogućila nekolicini tvrtki da zarade ogromne sume novca, a da pri tome ne plaćaju tisuće kreativaca i novinara o čijem radu ovise – rekao je Axel Voss, njemački pučanin i izvjestitelj za ovu direktivu uime Europskog parlamenta.

Kad, primjerice, platforme poput Google Newsa žele prikupljati i prenositi poveznice na novinske članke, to će ubuduće moći činiti samo pod uvjetom da isječak koji se prikazuje na njihovim platformama bude vrlo kratak. Vjerojatno će se tek u praksi pokazati što znači “vrlo kratak” isječak, no za sve iznad toga morat će imati dozvolu izdavača za korištenje autorskih prava. To je konačni dogovor koji se tiče članka 11. direktive, koji su kritičari čitavog prijedloga nazivali i člankom koji uvodi “porez na link”.

Drugi članak oko kojeg su se najviše lomila koplja, čl. 13 koji uvodi veću odgovornost internetskih platformi za objavu nelicenciranog sadržaja (onog nad kojim nemaju autorska prava), s tim da Direktiva definitivno ne nameće filtere, a popularni “meme” sadržaji i GIF-ovi i dalje će se moći slobodno dijeliti.

Ipak, nova direktiva potpuno će promijeniti način na koji funkcioniraju internetske kompanije i platforme od YouTubea do Facebooka, koje se sada ne smatraju odgovornima za sadržaj koji njihovi korisnici prenose. Sada oni uklanjaju sadržaj samo ako ih autor tog sadržaja upozori na nelicencirano korištenje. Ubuduće, pak, morat će učiniti “najbolje napore”, dakle sve što je u njihovoj moći, da unaprijed pribave dozvolu za korištenje autorskih prava nad sadržajem koji će njihovi korisnici dijeliti. Kritičari direktive i dalje tvrde da će to natjerati internetske kompanije da automatskim filterima blokiraju objavu i uklanjaju sadržaj oko kojeg imaju dvojbe, što bi moglo, smatraju, stvoriti ozračje cenzure na Internetu. Nakon postignutog dogovora u trijalogu, stvar se vraća na konačno usvajanje u Vijeće EU i u Parlament, gdje je izgledno da će proći jer je prošlo sve do sada.

Legitimitet autorstvu

Romana Matanovac-Vučković, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu zadovoljna je dogovorom, jer smatra da je postignut dobar balans, koji uzima u obzir interese svih zainteresiranih.

– Jedini dio dogovorenog teksta koji mi se ne sviđa je to što su izuzeti vrlo kratki isječci, no nije definirano što točno znači kratki isječak pa će to svaka zemlja članica definirati za svoje područje – kazala je Matanovac Vučković. Napominje i kako dogovoreni tekst ponovo treba podržati Europski parlament i Vijeće te da postoje naznake da su najveće platforme već krenule u intenzivno lobiranje protiv ovog teksta.

Postignutim dogovorom zadovoljno je i Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).

– Smatramo to pobjedom prava koja proizlaze iz intelektualnog vlasništva nad snažnim lobističkim pritiscima monopolističkih internetskih platformi – komentirala je predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner. Očekuje kako će nova direktiva konačno i u praksi dati legitimitet autorstvu novinara kao vlasničkom pravu koje se svrstava u temeljna ljudska prava, a novinarima omogućiti da participiraju u prihodu koji monopolističke internetske platforme ostvaruju od reklama vezanih uz sadržaj koji oni proizvode.

Pogledajte video: Neobična i zanimljiva hrvatska prezimena