Inflacija opet ubrzala, rast plaća gura predstojeće usklađenje mirovina prema 6 posto

Lipanj je donio nastavak rasta cijena i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, pa je konačni rezultat dvostruko jača inflacija od prosječne inflacije europodručja, 4,4 prema 2 posto. Gleda li se nacionalni indeks potrošačkih cijena, prvo je polugodište završilo s prosječnom lipanjskom godišnjom stopom inflacije od 3,7 posto, s tim što su usluge preuzele čelnu poziciju po dinamici poskupljenja. U odnosu na svibanj, usluge su skuplje jedan posto, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine čak 6,7 posto. Cijene hrana u mjesec dana porasle su 0,3 posto, slično kao i energenti, za razliku od europodručja gdje se bilježi prosječno ubrzanje cijena hrane i energenata za 0,1 posto.

Samo Estonija i Slovačka imaju jači skok cijena od Hrvatske, dok ostale turističke zemlje bilježe znatno niže stope inflacije. Italija je u lipnju bila samo 1,7 posto skuplja nego u istom mjesecu prošle godine, a Portugal i Španjolska 2,1 i 2,2 posto. No prema ministru turizma, to ne bi trebala biti tema domaćih medija dok traje turistička sezona te bi se prema njegovoj sugestiji o razlozima zašto je kod nas sve skuplje trebalo raspravljati na jesen i u zimu.

U 12 godina članstva u EU Hrvatska je podigla razinu razvijenosti sa 61 na 77 posto prosjeka Europske unije, no puno brže uskladili smo se cijenama pa je, zaključno s 2024. godinom, prosječna razina cijena hrane u Hrvatskoj oko 4 posto viša od prosjeka EU, a iznad prosjeka su, i to 11 posto, troškovi komuniciranja; potrošačka elektronika i bijela tehnika skuplje su 10 posto, a kućanske potrepštine oko 2 posto. Cijene usluge u hotelima i restoranima nadomak su prosječnih u EU (oko 5 posto niže), za razliku od ostalih konkurenata u turističkoj branši gdje su cijene turističkih usluga osjetno niže nego u Hrvatskoj.

Kad je riječ o hrani, Hrvatska je lani bila dva posto skuplja od Njemačke, za oko 15 posto skuplji smo od Češke, četiri smo boda iznad Slovenije, za petinu skuplji od Bosne i Hercegovine te se s cijenom hrane nalazimo na razini bogate Belgije. Unutar prehrambene košarice prednjače kruh, žitarice i proizvodi od brašna koji su 7 posto iznad prosjeka EU, riba je 3,5 posto skuplja, a mlijeko, sir i jaja 11 posto. Ipak, meso je 14 posto jeftinije, dok su voće i povrće oko osam posto ispod prosjeka. Ostala hrana, uključujući slatkiše, sladoled i drugu prerađenu hranu, za četvrtinu je skuplja nego u EU.

Državni zavod za statistiku navodi da je indeks potrošačkih cijena u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na drugo polugodište 2024. narastao za 1,8 posto, što je jedan od elemenata na temelju kojeg će se provesti predstojeće usklađenje mirovina. Drugi element su plaće, a kako su se one kretale u u odnosu na drugo polugodište, bit će poznato tek u drugom dijelu kolovoza. U prva četiri mjeseca ove godine prosječna bruto plaća iznosila je 1976 eura, što je 6,64 posto više od prosječne bruto plaće iz drugog polugodišta (1853 eura).

Ne dođe li do pada prosječne mjesečne bruto plaće za mjesec svibanj i lipanj, predstojeće usklađivanje mirovina moglo bi biti 5,9 posto. Točan iznos usklađenja objavit će HZMO krajem kolovoza. Usklađenje po novoj formuli (85/15 posto) za prosječne mirovine moglo bi biti oko 40 eura. Povećanje će se isplatiti u rujnu. Hrvatska narodna banka uočava da se u lipnju blago smanjila razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije te iznosi 0,7 postotnih bodova. Harmonizirani pokazatelj inflacije veći je jer uključuje i potrošnju stranih turista.

Video