Ilovičani do rekordnih 95 godina života

Djeca rođena oko 2001. godine na nekim našim otocima imaju velike izglede za to da dožive duboku starost i s očekivanim prosjekom života od 81 godine uvrste se u sam svjetski vrh. Dulje od njih, prema znanstvenim predviđanjima, u prosjeku bi, primjerice, trebala živjeti djeca rođena te godine u Andori (83 i pol godine), Japanu (83,2 godine), a među najdugovječnijima bit će i Talijani koji bi u prosjeku trebali poživjeti 82 godine.

– Na deset posto od 67 naših naseljenih otoka, čak i na velikima poput Cresa, očekivana duljina života djece rođene prije 5-6 godina u samom je svjetskom vrhu. Tako visoki rezultati pripisuju se načinu života koji uključuje pravilnu, mediteransku prehranu bogatu biljnim uljima, ribom, ali bez potpunog isključivanja mesa. Osim pravilne prehrane, otočani se puno više kreću od ostalih građana Hrvatske i imaju puno veći osjećaj zajedništva i pripadnosti – objašnjava dr. Sanja Musić Milanović.

Otočani i inače žive u prosjeku tri godine dulje od kontinentalaca, a kao što je poznato, uz puno mirniji život, manje opterećen stresom, dan ne počinju masnom šunkom i namazima, nego ribicama, primjerice mariniranim srdelama. Uz to, jedu jako puno voća i povrća, posebno tamnozelenog, puno manje kruha i krumpira, a čvrsta i stabilna obiteljska povezanost također pridonosi njihovoj dugovječnosti.

No, ono što je mnoge znanstvenike i laike gotovo šokiralo predviđanja su za dva naša mala naseljena otoka – Ilovik i Lopud. Očekivana prosječna duljina života za djecu rođenu oko 2000. godine na Iloviku iznosi 95 godina, a za djecu s Lopuda 90 godina i pet mjeseci. Prva je reakcija onih koji to doznaju da će se s djecom preseliti onamo. Međutim, na žalost, od preseljenja ne bi bilo velike koristi jer toliku dugovječnost ne osigurava samo mir, tišina, more i zdrava mediteranska prehrana.

Znanstvenici sumnjaju da je riječ o ekspresiji gena, odnosno o genskoj komponenti koja autohtonim stanovnicima otoka, uz druge prednosti njihova načina života, jamči zavidne godine starosti. Na Iloviku, primjerice, živi dvjestotinjak ljudi, sredina je zatvorena i u prošlosti je bilo vrlo malo miješanja tih ljudi s ostalima. Znanstvenici pretpostavljaju da su kod njih i Lopuđana za dugovječnost 90 posto zaslužni geni, a deset posto način života. No, istraživanja tog fenomena, koji je zainteresirao ne samo domaću nego i svjetsku javnost, tek se očekuju.