Hrvatskoj članstvo u EU i NATO-u više nije dovoljno, Trumpa BiH gotovo i ne zanima, a Vučića ne podnosi

Prije 13 godina, kada je nakon pristupanja NATO savezu postala i članica Europske unije, činilo se da je Hrvatska sve svoje strateške dileme riješila. Izgledalo je da je put na koji smo krenuli koncem osamdesetih, na pragu demokratskih promjena, okončan. Hrvatska je, kako se tada govorilo, napokon bila čvrsto usidrena na Zapadu, gdje joj je, vjerovali smo, bilo i mjesto. Bili smo unutra, a za sve ono što se događa "vani" nije nas više bilo briga. Za to se trebao netko drugi pobrinuti. Mi smo bili zbrinuti. Unatoč članstvu u EU, Hrvatska je cijelo vrijeme istodobno održavala strateško savezništvo sa Sjedinjenim Državama, koje traje još od sredine devedesetih, kada je Washington potkraj rata imao važnu ulogu u osposobljavanju Hrvatske vojske uoči operacija kojima je Hrvatska oslobodila svoje okupirane teritorije. Hrvatska odonda vjerno slijedi SAD u gotovo svim vanjskopolitičkim pitanjima, a SAD je tradicionalni saveznik Hrvatske, osobito na području obrane i sigurnosti. Washington je pomogao Hrvatskoj u pristupanju NATO-u, a onda Europskoj uniji.