Hrvatski vojnici u Ukrajini ni u jednom scenariju

Na sastanku na kojem je Hrvatska bila predstavljena kratkim sudjelovanjem premijera Andreja Plenkovića na političkom dijelu putem videokonferencijske veze, ali zbog zabrane predsjednika Republike Zorana Milanovića načelniku Glavnog stožera Tihomiru Kundidu ipak nije bila predstavljena na vojnom dijelu sastanka, koalicija voljnih zemalja prekjučer je u Parizu objavila da 26 od ukupno 35 zemalja pristaje na uvjetno slanje svojih vojnika u Ukrajinu.

Italija i Poljska za primjer

Uvjetno, jer riječ je o namjeri slanja vojnika pod uvjetom da bude ispregovarano primirje ili mirovni sporazum koji bi trebalo nadzirati i provesti u praksi uz sigurnosna jamstva Ukrajini da neće biti ponovo napadnuta od agresora, odnosno Rusije. No iako je uvjetno, iako 26 zemalja nije imenovano, i iako mirovnog sporazuma ni primirja još nema na vidiku, ovo je dosad najkonkretnija objava iz redova koalicije voljnih, koju su pokrenuli francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer, a na čijim sastancima sudjeluje i hrvatski premijer Plenković, iako uvijek sa stavom da Hrvatska neće slati svoje vojnike u Ukrajinu ni u kojem scenariju.

Izvori iz Vlade neslužbeno govore da se ne slažu s time što predstavnik Glavnog stožera Oružanih snaga nije predstavljao Hrvatsku i na vojnom dijelu sastanka koalicije voljnih, kao što je na političkom dijelu to činio premijer Plenković. Kažu da, iako Hrvatska nema namjeru slati vojnike u Ukrajinu, i druge zemlje koje dijele taj stav, poput Italije ili Poljske, svejedno imaju svog predstavnika i na vojnom dijelu sastanka; ako ni zbog čega drugog, onda da budu upućeni u sve što se radi i o čemu se razgovara u koaliciji voljnih. A Hrvatska prekjučer nije imala nikoga na vojnom dijelu jer je, kažu iz Vlade, Ured predsjednika zabranio načelniku Glavnog stožera da se to dogodi. Čini se da je upravo na vojnom dijelu prekjučerašnjeg sastanka u Parizu postignuto to što su poslije francuski predsjednik Emmanuel Macron i ostali prezentirali kao dogovor o spremnosti 26 zemalja da pošalju svoje vojnike na ukrajinski teritorij.

– Dokument koji imamo tiče se vojnog planiranja. Imamo operativne zadaće, a 26 zemalja reklo je da ih je spremno preuzeti na kopnu, moru ili u zraku u Ukrajini. To je važan korak naprijed koji smo iskristalizirali u proteklih nekoliko mjeseci. U sljedećim tjednima predstavit ćemo ta sigurnosna jamstva i finalizirati taj posao. Surađivat ćemo i sa SAD-om kako bismo pokušali definirati kakvu će potporu oni pružiti u nadziranju primirja – rekao je predsjednik Macron na zajedničkoj press-konferenciji s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Parizu.

Ruski predsjednik jučer je ponovno odbacio mogućnost da Rusija pristane na prisutnost stranih vojnika u Ukrajini. – Što se tiče mogućnosti vojnih kontingenata u Ukrajini, to je jedan od temelja uvlačenja Ukrajine u NATO. Stoga, ako se tamo budu pojavljivale takve vojske, posebno sada, dok traju borbena djelovanja, polazimo od toga da će biti legitimne mete za uništenje – rekao je Putin.

– A ako budu postignuta rješenja koja će dovesti do dugoročnog mira, tada jednostavno ne vidim nikakvog smisla u njihovoj nazočnosti u Ukrajini, i točka. Jer, ako dogovor bude postignut, neka nitko ne sumnja da će ga se Rusija u potpunosti pridržavati. Poštovat ćemo ta sigurnosna jamstva, koja, naravno, moraju biti razvijena i za Rusiju, i za Ukrajinu – dodao je Putin.

Bitka za Trumpa

I način na koji su Macron, Zelenski i ostali sudionici sastanka u Parizu govorili o 26 zemalja koje su spremne slati svoje vojnike u Ukrajinu, kao i način na koji je Putin ponovio svoju prijetnju da na to neće pristati, govore da se i dalje radi o tome da svojim porukama i Europljani, odnosno koalicija voljnih (u kojoj su i Kanada, Australija i neki drugi izvan Europe), i Rusi s druge strane, nastoje u prvom redu pridobiti i zadržati na svojoj strani američkog predsjednika Trumpa. Europljani svojom porukom o 26 voljnih i spremnih zemalja žele Trumpu prenijeti poruku da Amerika može na njih računati, pri čemu očekuju i od Amerike, odnosno Trumpa, da slijedi njihov primjer i da on također kaže kako će im američka vojska pomoći u osmišljenim sigurnosnim jamstvima. A Putin svojom porukom želi uvjeriti Trumpa da ne treba slušati Europljane, nego njega.

Ukrajinski predsjednik Zelenski u Parizu je rekao da se nada da sigurnosna jamstva neće biti samo vojna, u smislu jačanja ukrajinske vojske i pomoći stranih vojnika kao mirotvoraca, nego i u obliku članstva Ukrajine u Europskoj uniji.

Video