Hrvatska gospodarstvo raste, zaposlenost je na povijesnim razinama, a znatno su porasle i plaće. No, ključno pitanje za budućnost – produktivnost – još uvijek je najveći izazov. Analiza koju je za Inova istraživanja pripremio dr. sc. Goran Buturac otkriva gdje smo danas i što nas čeka na putu prema razvijenijoj ekonomiji.
Ispred većine članica EU
Podaci za 2025. godinu pokazuju da je Hrvatska među vodećim zemljama Europske unije po gospodarskom rastu. Posljednjih godina rasli smo po stopama od gotovo četiri posto, a prošle godine bili smo ispred većine članica. Taj rast prati i ogroman porast zapošljavanja – od 2016. do 2025. broj zaposlenih povećan je za gotovo 300 tisuća, dosegnuvši rekordnih 1,7 milijuna. Stopa nezaposlenosti pala je na svega 3,8 posto, što znači da smo se približili punoj zaposlenosti.
Upravo je to ključni moment. Više ne možemo računati na rast koji se temelji na sve većem broju radnika. Budući gospodarski rast morat će se oslanjati na tehnologiju, inovacije i znanje. Konkretno, Hrvatska mora početi proizvoditi više s istim ili manjim brojem zaposlenih – a to je upravo ono što nazivamo rastom produktivnosti. Nažalost, po produktivnosti još uvijek zaostajemo. Buturac navodi da dok prosječni radnik u Irskoj, Luksemburgu ili Danskoj stvara višestruko veću dodanu vrijednost, hrvatski radnik u 2025. godini stvorio je prosječno nešto više od 31 tisuću eura, a slovenski na primjer, oko 44 tisuće eura. Irska je gotovo šest puta produktivnija, Njemačka 2,3 puta. Ipak, postoji i optimistična strana – Hrvatska smanjuje jaz u odnosu na najrazvijenije. U razdoblju od 2021. do 2025. naša je produktivnost rasla brže nego u većini zemalja Unije. Hrvatska može povećati produktivnost ekonomije tehnološkim progresom, razvojem ekonomije znanja, poticanjem inovacija te poboljšanjem tehnološke infrastrukture.
Koji su sektori najproduktivniji? Tu prednjače financijske djelatnosti, osiguranje te informacije i komunikacije. U tim sektorima jedan zaposlenik stvara daleko veću dodanu vrijednost nego u prosjeku. S druge strane, najmanju produktivnost bilježe poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te javne službe poput obrazovanja i zdravstva.
Produktivnost pada, plaće rastu
Zanimljiv je i podatak da su upravo manje produktivne djelatnosti imale najveći rast plaća. U javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu plaće su u posljednjih pet godina porasle 62 posto, dok je produktivnost porasla tek četiri posto. Sličan je slučaj i u poljoprivredi, gdje su plaće rasle 57 posto, a produktivnost je čak pala. To znači da su plaće rasle brže nego što smo postajali učinkovitiji, što je jedan od važnih uzročnika inflacije. Prerađivačka industrija bilježi rast produktivnosti za 6 posto, dok je rast neto plaća iznosio 52 posto.
No, zašto plaće rastu brže od produktivnosti? Odgovor je, navodi Buturac, jednostavan – zbog potražnje za radnom snagom. Nakon ulaska u EU, Hrvatska se suočila s odljevom radnika u bogatije zemlje, posebno Njemačku. Da bi zadržale i privukle radnike, tvrtke i javni sektor morali su podizati plaće. Problem je što taj rast nije praćen jednakim rastom učinkovitosti, što dugoročno nije održivo.
Profesor iz matimetike nam je na fakultetu jednom rekao da postoji mala laž, velika laž i statistika.