U ljeto 2011. godine testirana je i puštena u pogon prva električna punionica za električna vozila u Hrvatskoj. Ono što je do nedavno zvučalo kao znanstvena fantastika, postala je stvarnost i malo po malo počeli smo viđati sve više električnih vozila na našim cestama. 

I dok je 2011. godine u Hrvatskoj bilo registrirano samo 7 električnih osobnih vozila, danas ona više nisu rijetkost na hrvatskim cestama. Dapače, pratimo europske trendove gdje se iz godine u godinu povećava udio električnih vozila pa je tako na našim prometnicama danas registrirano preko 12.000 električnih vozila prema podacima Centra za vozila Hrvatske. Međutim, s rastom broja električnih vozila mijenja se i infrastruktura koja ih prati. Benzinske postaje kakve poznajemo praktički od njihovog početka postupno se pretvaraju u nešto sasvim drugo. Europska unija smatra razvoj mreže punionica jednim od ključnih preduvjeta za dekarbonizaciju cestovnog prometa, zbog čega su državama članicama propisani minimalni standardi dostupnosti infrastrukture na glavnim prometnim koridorima. 

Upravo zato razvoj mreže brzih i ultrabrzih punionica postaje jedan od ključnih preduvjeta za širu primjenu električnih vozila. Jer koliko god tehnologija automobila napredovala, iskustvo vožnje i posjedovanja bilo kakvog EV-a u velikoj mjeri ovisi o tome koliko je jednostavno i brzo napuniti bateriju.

Od pumpe do energetskog huba

Zanimljivo da prva benzinska postaja ustvari uopće nije bila postaja kakve danas zamišljamo već obična gradska ljekarna. Naime, prvo točenje goriva na putovanju dogodilo se u njemačkom gradiću Wieslochu. Bertha Benz, pionirka automobilske industrije i supruga izumitelja Karla Benza, na povijesnom je putovanju ostala bez goriva i svratila u gradsku ljekarnu kako bi kupila ligroin, naftni derivat koji se koristio kao otapalo i čistilo, a ta se ljekarna danas smatra prvom benzinskom postajom na svijetu.

Danas punimo električnu energiju u naša vozila, punjenje se pokreće putem aplikacije ili kartice, status punjenja možemo pratiti u stvarnom vremenu, a plaćanje se obavlja digitalno bez čekanja na blagajni. Pri tome ne moramo razmišljati o tehnološkom aspektu punjenja vozila, ne moramo se brinuti hoćemo li utočiti “krivu struju” te je li bolje jedno gorivo ili drugo, sustav sam komunicira s vozilom i optimizira proces punjenja.

Drugim riječima, fokus nije na punjenju vozila nego na cjelokupnom iskustvu korisnika.

Brzina koja mijenja navike

Razvoj infrastrukture nije slučajan. EU kroz Uredbu o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR) postavila je obvezu državama članicama da na glavnim prometnim koridorima osiguraju mrežu brzih punionica. Prema europskim pravilima, na osnovnoj TEN-T prometnoj mreži punionice velike snage trebale bi biti dostupne svakih 60 kilometara. Cilj je omogućiti vozačima električnih vozila jednostavnije putovanje bez straha od nedostatka dostupnih lokacija za punjenje, što se smatra jednim od ključnih preduvjeta za šire prihvaćanje električne mobilnosti.

Još jedan od najvećih kamena spoticanja prelaska na električna vozila je zabluda oko dugog čekanja prilikom punjenja vozila, no razvoj ultrabrzih punionica posljednjih godina značajno mijenja tu percepciju.

Djelomično je to zato što velika većina vozača ne prati novosti iz auto industrije i dalje živi u zabludi da automobili trebaju stajati satima na električnim punionicama da bi napunili dio baterije. Istina je da su prve generacije punjača zahtijevale duže zaustavljanje, no današnji sustavi visokih snaga i automobilska tehnologija omogućili su da se značajan dio kapaciteta baterije nadopuni tijekom vrlo kratke pauze na putovanju.

Zato lokacija, snaga punjača i dostupnost postaju jednako važni kao i sam automobil ili kapacitet baterije. Vozači više ne traže samo mjesto za punjenje nego mjesto na kojem će ga obaviti što brže i bez nepotrebnog čekanja.

Nova mreža ultrabrzih punionica

Prema podacima Europskog opservatorija za alternativna goriva (EAFO), krajem 2025. godine u Hrvatskoj je bilo više od 84 tisuće vozila na alternativna goriva, dok se mreža javno dostupnih punionica kontinuirano širi, osobito uz autoceste i u većim urbanim središtima. 

Dobra je vijest i da u Hrvatsku stiže novi pružatelj usluge punjenja električnih vozila, ENNA Charge. Riječ je o tvrtki koja posluje unutar ENNA Grupe, jednog od vodećih hrvatskih poslovnih sustava s dugogodišnjim iskustvom u energetici i logistici. ENNA Charge punionice fokusirane su na pouzdanost i jednostavnost korištenja, a cilj je omogućiti najbrže punjenje električnih vozila u Hrvatskoj i doprinijeti zelenoj tranziciji i u području cestovnog prometa.

Prva lokacija ENNA Charge mreže otvorena je u Zagrebu, na parkiralištu Pevexa u Sesvetama na Savskoj cesti 84. Riječ je o izuzetno frekventnoj lokaciji uz Slavonsku aveniju, na ulazu i izlazu iz Zagreba te u neposrednoj blizini čvora Ivanja Reka i autoceste prema Varaždinu, odnosno Slavoniji.

Ipak, ono što ovu lokaciju posebno izdvaja jest hypercharger snage čak 400 kW, jedan od najsnažnijih punjača dostupnih na hrvatskom tržištu. Što u praksi znači ta brojka? Ukratko, vjerojatno najbrže punjenje na tržištu u ovom trenutku. 

Punjač omogućuje istovremeno punjenje dvaju vozila, čime se dodatno smanjuje mogućnost čekanja, a punjač automatski raspoređuje energiju prema potrebama svakog automobila, 

Takva infrastruktura jednostavno eliminira stvaranje gužvi na frekventnim lokacijama, što je važno za tranzitne putnike i turističku sezonu, ali i za poslovne korisnike kojima svaka minuta provedena na punionici može značiti razliku u učinkovitosti svakodnevnog poslovanja.

Snaga od 400 kW zapravo nadilazi mogućnosti većine današnjih serijskih električnih automobila koji uglavnom pune maksimalno do 250 kW ili 350 kW. Time je ENNA Charge instalirala infrastrukturu koja je spremna za nadolazeću, napredniju generaciju EV baterija. 

Više od same infrastrukture

Razvoj ovakve mreže ultrabrzih punionica, kao što je ENNA Charge, nije važno samo za današnje vlasnike električnih vozila. Kako bi se električna vozila masovnije prihvatila i uvela na naše ceste, dostupnost infrastrukture jedna je od ključnih stvari. Što je mreža punionica razvijenija, to je odluka o kupnji električnog vozila jednostavnija, jer vozači žele sigurnost da će energija biti dostupna kada im je potrebna, a iskustvo jednako ili slično onome što danas očekuju od klasične benzinske postaje.

Zato ulaganja u mreže brzih i ultrabrzih punjača predstavljaju važan korak prema smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima, smanjenju emisija u prometu i ostvarivanju ciljeva zelene tranzicije.

Pogled prema naprijed

Sesvetska lokacija tek je prvi korak u razvoju ENNA Charge mreže. Sljedeća lokacija je u Gospiću, na parkiralištu Pevexa u Budačkoj ulici 238, na kojoj će se vozila puniti već u ovoj turističkoj sezoni. U narednom razdoblju očekuje se otvaranje novih punionica na frekventnim lokacijama diljem Hrvatske, čime bi se dodatno unaprijedila dostupnost ultrabrzog punjenja na domaćim prometnicama. 

Također, osim visokofrekventnih cestovnih lokacija na kojima su bitni ultrabrzi punjači, ENNA Charge je prepoznala i segment turističkih destinacija te su u novotvorenom Pinadria Camping Resortu u Baškoj Vodi postavljene dvije punionice od po 11 kW. 

Razvoj infrastrukture jedan je od ključnih preduvjeta za daljnji rast tržišta električnih vozila. A kako će njihov broj rasti, tako će se i naše poimanje „tankanja“ vozila nastaviti mijenjati. Benzinska postaja budućnosti i dalje će biti mjesto na kojem se zaustavljamo tijekom putovanja. No, neugodan miris goriva i ispušnih plinova zamijeniti čisti zrak i tišina električnih motora, a nekoliko minuta uz ultrabrzi punjač postat će nova rutina na koju ćemo se svi naviknuti.

Sadržaj nastao u suradnji s ENNA grupom.