Financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je 2025. za 9,2%, na 118,8 milijardi eura, što predstavlja usporavanje u odnosu na rast od 12,7% zabilježen 2024. Ta je stopa ispod prosjeka za istočnu Europu od 11,2 %, ali i blago iznad svjetskog prosjeka od 8,6%, objavljeno je u 17. izdanju Allianzova Izvješća o globalnom bogatstvu. Detaljna analiza stanja imovine i dugova kućanstava u gotovo 60 zemalja pokazala je da je globalno bogatstvo kućanstava 2025. dosegnulo novu rekordnu razinu od 268,4 bilijuna eura, unatoč izazovnim geopolitičkim i gospodarskim uvjetima.
U Hrvatskoj su najbrže rasli osiguranje i mirovine, po stopi od 12%, ispred vrijednosnih papira (9,9%, što je znatan pad s 23,5% u 2024.) i depozita (7,8%). S druge strane, tvrdi se u izvješću, imovina osiguravajućih društava i mirovinskih fondova činila je 26,3% portfelja, što je najveći udio među zemljama EU u istočnoj Europi i vrijednost neznatno iznad svjetskog prosjeka od 24,8%. Iznos nove štednje uglavnom je bio stabilan, uz pad od 0,9% na 7,9 milijardi eura. Obveze kućanstava porasle su za 12,4% na 31,4 milijarde eura i rastu brže od imovine. Kao rezultat toga, neto financijska imovina porasla je umjerenijih 8%, na 87,4 milijarde eura te je s neto financijskom imovinom od 22.710 eura po stanovniku, Hrvatska 2025. zauzela 30. mjesto među obuhvaćenim zemljama, popevši se za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu.
Nakon prilagodbe za inflaciju, financijska imovina hrvatskih kućanstava u 2025. realno je porasla za 4,6%, što je više od prosjeka istočne Europe od 2,5%. Od 2019. stvarna financijska imovina kumulativno je porasla za 29,8%, što je treći najveći rast među zemljama EU u istočnoj Europi, iza Litve i Slovenije, te iznad regionalnog prosjeka od 24,5%. Kad je riječ o globalnom bogatstvu, vrijednost vrijednosnih papira porasla je u 2025. za 12,4%, više nego dvostruko brže od depozita (5,7%) ili osiguranja i mirovina (5%), čime je njihov udio u globalnoj financijskoj imovini dosegnuo rekordnih 46,9%.
Sjevernoamerička kućanstva, kojima je 60,7% portfelja uloženo u vrijednosne papire, osobito su snažno profitirala od rasta tržišta. Ta je regija ostvarila 51,4% globalnog porasta financijske imovine. U proteklom desetljeću porast vrijednosti imovine činio je 71% rasta sjevernoameričke financijske imovine, u usporedbi sa samo 36% u zapadnoj Europi, što pokazuje važnost ulaganja ušteđevine umjesto čuvanja na računima s niskim prinosima. Procjenjuje se kako bi globalna financijska imovina 2026. mogla porasti za solidnih 9%, no srednjoročne okolnosti postaju sve zahtjevnije jer sporiji rast, postojana inflacija, fragmentacija i visoki javni dug negativno utječu na prinose. Umjetna inteligencija mogla bi postati sljedeći veliki pokretač stvaranja bogatstva, zaključuje se, no ključno je pitanje tko će u tome sudjelovati.
Hrvati sve bogatiji? Ispavak bi trebao glasiti da su bogati još bogatiji. Nego poznajete li nekoga tko je u zadnjih 10 godina recimo kupio apartman na moru? Ja se ne sjećam kada je netko iz Hrvatske kupio apartman na Braču, naime sve stranci kupuju i ne bih se čudio da oni preuzmu naš turizam