U svom posljednjem lanjskom intervjuu, danom Media servisu, Andrej Plenković izjavio je da se još nije zasitio premijerske funkcije te je nagovijestio mogućnost kandidature i za svoj četvrti mandat na čelu Vlade. Je li ta njegova ambicija realna i ima li izgleda za uspjeh? Dakako, mislimo na redovite izbore koji se trebaju održati 2028. godine u, nadamo se, "dosadno" stabilnoj i mirnoj Hrvatskoj, baš ovakvoj kakva je danas.
Gledajući hladno, Plenkovićeva nova kandidatura za najtežu i najmoćniju dužnost u državi vrlo je realna. Osim što je najdugovječniji, on je i jedan od najuspješnijih hrvatskih premijera. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je završila proces duboke europske integracije, a u ostvarenju toga strateškog državnog cilja, što ulazak u europodručje i Schengen nedvojbeno jest, on je bio ključni operativni i diplomatski akter. Da bi se integrirala u europsku jezgru, od Hrvatske se tražila politička stabilnost, administrativna disciplina i kredibilitet prema institucijama Europske unije, i sve je to dobila s Plenkovićem. Mnogi to ne žele priznati, no njegov osobni ugled u Bruxellesu, poznavanje europskih procedura i igara moći pretvorili su Hrvatsku iz periferne u pouzdanu članicu EU. Ostat će to dio njegove političke biografije neovisno o svemu drugome. Dodamo li tome kontinuiran rast BDP-a, smanjenje javnog duga, fiskalnu stabilnost u vrijeme pandemije, potresa i energetske krize, kreditni rejting, stabilnost vlada unatoč aferama..., jasno je da Plenković – gledajući iz današnje perspektive – ima najveće izglede za novu izbornu pobjedu. Pogotovo što na političkoj sceni trenutačno nema uvjerljivog suparnika koji bi ga mogao ugroziti (eventualni angažman Zorana Milanovića zasad je samo špekulacija).
Hoće li Plenković u utrku za četvrti mandat i hoće li opet pobijediti?
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Zagreb dobiva centre za ponovnu uporabu: Pročešljali smo novi Plan gospodarenja otpadom, ovo su sve novosti
Za sve Planom predviđene aktivnosti do 2029. godine uložit će se 338 milijuna eura. Dokument je u postupku javne rasprave od ponedjeljka te traje do 4. veljače. Njegovo javno izlaganje održat će se, pak, 22. siječnja u Maloj dvorani Lisinski u 17 sati.
'Nema smisla da gledamo u Njemačku, trebamo pratiti što rade Slovenija, Slovačka i Mađarska'
Prof. dr. sc. Gojko Bežovan upozorava da bez javnog najma, institucionalne odgovornosti i stvarne političke volje ni novi Zakon o priuštivom stanovanju neće donijeti preokret
Hoće li opstati NATO? ' Američka ideja vječnog imperija
Čelnik SAD-a pravi je nasljednik predsjednika Theodorea Roosevelta iz 1900-ih koji je tvrdio da Washington ima pravo intervenirati u zemlje Latinske Amerike
FOTO Ove prizore nismo vidjeli godinama, već se povlači paralela s 2012., šef DHMZ-a: Bit će toga sve manje
Situacija podsjeća na zimu 2012. godine, koje se mnogi stanovnici kontinentalne Hrvatske dobro sjećaju, no s klimatskim promjenama i globalnim zagrijavanjem takvi su uvjeti postali više iznimka nego pravilo
Više novca za 350.000 umirovljenika: Ukida se penalizacija, ovo je prosječna povišica
Uz redovno usklađenje mirovina, dodatna povišica od 1. siječnja za dvije skupine umirovljenika
A tko bi ga to mogao pobijediti. Možda netko tko nezna dalje od "Regiona".