Hillary Clinton iznijela teške optužbe na račun Trumpa: 'Namjerno odugovlači'

Hillary Clinton optužila je administraciju predsjednika Donald Trumpa za "zataškavanje“ u vezi s objavom dokumenata o pokojnom seksualnom prijestupniku Jeffreyu Epsteinu, piše BBC. Bivša američka državna tajnica pozvala je Bijelu kuću da "objavi dokumente" i dodala je da "namjerno odugovlače. Rekla je da javnost ima pravo znati sve detalje i da ne vidi razlog za odgađanje potpune objave. Iz Bijele kuće su odbacili optužbe, poručivši da su objavom dokumenata učinili "više za žrtve nego demokrati ikad prije“.  Hillary Clinton je, na pitanje o tome treba li Andrew Mountbatten-Windsor svjedočiti pred kongresnim odborom, rekla: "Mislim da bi svatko koga se pozove trebao svjedočiti.“

Više puta je naglašeno kako samo pojavljivanje u dokumentima ne znači krivnju, a Andrew je sve optužbe više puta odbacio. Ministarstvo pravosuđa SAD-a objavilo je početkom mjeseca novih tri milijuna dokumenata vezanih uz Epsteina, nakon što je Kongres usvojio zakon kojim se nalaže objava materijala iz istraga. Ministarstvo tvrdi da je objavilo sve što zahtijeva zakon, no dio zastupnika smatra da to nije dovoljno. Republikanski kongresnik iz Kentuckyja Thomas Massie, koji je sudjelovao u pisanju zakona, zatražio je i objavu internih memoranduma koji bi pokazali kako su donesene odluke o eventualnom podizanju optužnica protiv Epsteina i njegovih suradnika.

Epstein je 10. kolovoza 2019. počinio samoubojstvo u zatvorskoj ćeliji u New Yorku, čekajući suđenje zbog optužbi za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja. To se dogodilo više od desetljeća nakon što je bio osuđen zbog podvođenja maloljetnice te registriran kao seksualni prijestupnik. Biši princ Andrew se suočava sa sve većim pritiskom američkih dužnosnika i obitelji svoje najpoznatije tužiteljice Virginia Giuffre da svjedoči pred Odborom za nadzor.

On je s Giuffre je 2022. postigao izvansudsku nagodbu bez priznanja krivnje. Giuffre je 2025. godine počinila samoubojstvo. Pred odborom bi trebali svjedočiti i Bill Clinton te Hillary Clinton. Bill Clinton trebao bi se pojaviti 27. veljače, a Hillary dan ranije. Planirano glasanje o njihovu nepoštivanju Kongresa odgođeno je nakon što su pristali svjedočiti. Bit će to prvi put od 1983., kada je svjedočio Gerald Ford, da jedan bivši američki predsjednik daje iskaz pred kongresnim odborom.

Bill Clinton, koji se u dokumentima spominje više puta, priznaje da je poznavao Epsteina, ali tvrdi da je s njim prekinuo kontakt prije dvadeset godina. Nitko od Clintonovih nije optužen za kaznena djela od strane Epsteinovih žrtava, a oboje poriču da su u vrijeme poznanstva znali za njegove zločine. Clintonovi su zatražili da saslušanje bude javno, a ne iza zatvorenih vrata. "Pojavit ćemo se, ali mislimo da bi bilo bolje da sve bude javno“, rekla je Hillary Clinton.

"Nemamo što skrivati. Više puta smo pozvali na potpunu objavu dokumenata. Sunčeva svjetlost je najbolji dezinficijens.“ Odbacila je i tvrdnje republikanskog predsjednika odbora Jamesa Comera da su odugovlačili. "Samo želim da sve bude pošteno. Želim da se prema svima postupa jednako“, poručila je.

Clinton smatra da se cijela priča koristi kako bi se skrenula pozornost s Trumpa. „Kao da pokazuje neki sjajni predmet kako bi svrnuo pozornost. Sad ćemo imati Clintonove, čak i Hillary Clinton, koja tog čovjeka nikada nije ni upoznala“, rekla je, aludirajući na političku dimenziju slučaja. Potvrdila je i da je nekoliko puta susrela Ghislaine Maxwell, Epsteinovu osuđenu suradnicu.

Trump, koji se u dokumentima spominje stotinama puta, uporno negira bilo kakvu povezanost s kaznenim djelima te tvrdi da je s Epsteinom prekinuo kontakt prije više desetljeća. U razgovoru za BBC rekao je: "Oslobođen sam. Nisam imao ništa s Jeffreyjem Epsteinom. Oni su tražili nešto i pronašli upravo suprotno.“

Američko Ministarstvo pravosuđa ranije je priopćilo da neki dokumenti sadrže „neistinite i senzacionalističke tvrdnje“ protiv Trumpa, dostavljene FBI-ju neposredno prije izbora 2020., te da su te tvrdnje "neutemeljene i lažne“. Iz Bijele kuće poručuju da je administracija objavom tisuća stranica dokumenata, suradnjom s Odborom za nadzor te pozivima na dodatne istrage učinila više za žrtve nego demokrati.

Video