U dvije godine rada Helikopterska hitna medicinska služba u Hrvatskoj je imala ukupno 3547 intervencija na kopnu i moru, od čega 259 na osječkom području, 1236 polijetanja iz riječke baze, 1509 iz baze Split, a 543 iz zagrebačke baze. Prosječno se helikopter Hitne dizao pet puta dnevno, češće ljeti, što najviše govori o važnosti projekta HHMS-a, rečeno je jučer na obilježavanju dvogodišnjice uspostave helikopterske hitne u Hrvatskoj. Za rad u HHMS-u obučeno je više od 120 liječnika, medicinskih sestara i tehničara.
U 333 slučaja bile su to primarne intervencije – gdje je tim helikoptera samostalno otišao na intervenciju, zbrinuo pacijenta i prevezao ga u bolnicu bez sudjelovanja zemaljskog tima. Najčešće su to slučajevi poremećaja svijesti, bol u prsima, bolesti srca, nesreće s mogućim težim ozljedama i prometne nesreće. U sekundarnim intervencijama zemaljski tim počinje s intervencijom, a onda pacijenta preuzima helikopterski tim i prevozi ga u bolnicu.
Takvih intervencija je najviše, bilo ih je gotovo 2900 u dvije godine, a tu se zbrinjavalo pacijente s traumom, moždanim ili srčanim udarom... Zbog bržeg pristupa teško dostupnim područjima i izravnog transporta pacijenata u kliničke bolnice, helikopterska hitna znatno pridonosi ishodima liječenja. Iz Rijeke i Splita leti se 24 sata, iz osječke i zagrebačke baze danju.
Dr. Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, naglasila je da se najviše interveniralo kod moždanog i srčanog udara, stanja koja zahtijevaju što brži transport u bolnicu.
– Ono što me posebno veselilo u ovom projektu jest da smo obuhvatili cijelu Hrvatsku. Pružili smo istu šansu svima da prežive i da invaliditet bude što je moguće manji – kazala je Grba Bujević.
Ministrica Irena Hrstić istaknula je da novac za nastavak rada hitne helikopterske osiguran i da o daljem nastavku rada dvojbe nema, samo je cilj razviti najučinkovitiji model.
– Usprkos svim izazovima, životi su spašeni i imamo rezultate koji nam daju vjetar u leđa da nastavimo s ovim strateškim projektom koji ulazi u novu fazu – kazala je ministrica Hrstić.
HHMS u ovom obliku provodit će se ukupno sedam godina, do 2031.
– Sedmogodišnje razdoblje provedbe mora se iskoristiti za pravovremenu i dobru analizu i donošenje odluka o optimalnom dugoročnom modelu. Ovo je pilotirani test koji funkcionira, i to je zapravo bio uvjet Europske komisije za korištenje sredstava, zbog čega smo jako, jako zadovoljni – rekla je Aida Liha Matejiček, voditeljica odjela za kohezijsku politiku Europske komisije u Hrvatskoj i Rumunjskoj.
Ministarstvo zdravstva s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu nositelj je projekta HHMS-a, a pružatelj usluge je konzorciji Eli Friulija, Elians i Eli Adriatic. Ukupna je vrijednost projekta za sedmogodišnje razdoblje 62,5 milijuna eura, što je financirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, gdje je iznos bespovratnih sredstava gotovo 12 milijuna eura.
Iskustva provedbe ovog sedmogodišnjeg ugovora koristit će se za raspravu o mogućem novom modelu. Prema riječima doc. Damira Važanića, načelnika Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva, tri su moguća dugoročna modela nakon 2031. godine. Jedan je privatni operater, što je praktički isto kao trenutačni model. Drugi je javno-privatno partnerstvo, pri čemu država nabavlja helikopter, osigurava medicinsko osoblje, a privatni operater upravlja i održava letjelice, a treći mogući model je u potpunosti državno provođenje HHMS-a.