Plenković koeficijente nije stavio u proračun, povećanje tek od srpnja

Koalicijska kriza HDZ-a i HNS-a ipak je, kao što smo očekivali, završila političkim dogovorom. Kompromis je pronađen u tome što je premijer Plenković obećao da će do 30. lipnja izmijeniti uredbu o koeficijentima kojom bi se svima u javnoj i državnoj upravi promijenili koeficijenti. Ako uredba ne bude do tada izmijenjena, onda će učiteljima i policajcima koeficijent složenosti posla od 1. srpnja biti povećan dva posto. Izvan ovog dogovora, kao što je Plenković već najavio, u proračunu je osiguran novac za šestpostotno povećanje osnovice plaća svima u javnoj i državnoj upravi u tri intervala po dva posto.

S prijelogom sindikatima

HNS je na koalicijski sastanak došao sa zahtjevom da se učiteljima poveća koeficijent složenosti poslova za dva posto, a popustili su i pristali na kompromis da će to povećanje ići ako do kraja lipnja ne bude gotova uredba kojom bi se “popravili” koeficijenti svima kojima je država poslodavac. Ovaj politički dogovor premijer Plenković predstavit će i sindikatima učitelja koji već danima cirkularno štrajkaju u osnovnim i srednjim školama. U proračunu, po svemu sudeći, zasad nije osigurano dva posto za koeficijent učiteljima i policiji od 1. srpnja, ako dotad ne bude kompletna uredba, ali će HNS-ovi ministri na Vladi ipak dići ruku za taj proračun jer je šef HNS-a Ivan Vrdoljak rekao da će Predsjedništvu stranke predložiti da se prihvati taj politički dogovor. Naravno, taj će se novac naknadno osigurati rebalansom ili amandmanom.

Dramatika političkog dogovora začinjena je dodatnim konzultacijama HDZ-a i HNS-a. Koalicijski sastanak, naime, prvo su napustili manjinski zastupnici i zastupnici Kluba Milana Bandića, a premijer Plenković i njegovi suradnici iz Vlade i HDZ-a te partneri iz HNS-a – Ivan Vrdoljak, Milorad Batinić i Predrag Štromar – ostali su na dodatnom bilateralnom sastanku kako bi dogovorili kompenzacijske mjere u proračunu i održali koaliciju HDZ-a i HNS-a. Iako je HNS na sastanak došao sa zahtjevom o dodatnih dva posto na koeficijente, tijekom pregovora čulo se da su svoju ponudu spuštali na jedan posto, ali u konačnici je dogovor postignut na dva posto povećanja koeficijenta. HDZ-ovi partneri iz Kluba Milana Bandića i redova manjinskih zastupnika, koji su prvi otišli sa sastanka, nisu htjeli otkrivati detalje razgovora, ali su tvrdili da nije bilo napete atmosfere te su izražavali vjeru da će se postići dogovor između HDZ-a i HNS-a, kao što je naposljetku i bilo. Dok su HDZ i HNS dodatno pregovarali, u HNS-u je glavni tajnik te stranke Srećko Ferenčak okupljao Predsjedništvo HNS-a koje je bilo spremno u slučaju negativnog ishoda pregovora s HDZ-om donijeti odluku o eventualnom izlasku HNS-a iz vladajuće koalicije. S druge strane, i prije koalicijskog sastanka iz HNS-a su se čule ocjene da Predsjedništvo ne bi izglasalo izlazak iz Vlade jer je HNS ionako platio previsoku cijenu kada je prije dvije godine spašavao premijera Plenkovića. U HNS-u su uoči sastanka ponavljali da Plenković, zapravo, ne mari za reformu obrazovanja nego da se isključivo vodi osobnim interesom.

– Frka mu je u HDZ-u pa važe što je za njega najbolje. O procjeni što će mu biti bolje u kontekstu izbora u HDZ-u ovisit će njegova odluka o tome hoće li prihvatiti naše zahtjeve o kompenzacijskim mjerama u proračunu – rekao nam je izvor iz vodstva HNS-a. u HNS-u su Plenkoviću zamjerili i to što je usred koalicijske krize otišao u Grčku.

– Država mu gori, a on rješava probleme engleskih učitelja, a za svoje se ne brine – neslužbeno su špotali Plenkovića u vodstvu HNS-a, ali je naposljetku ipak postignut dogovor. Vodeći ljudi HDZ-a proteklih su dana ponavljali da su otvorene sve opcije u slučaju koalicijske krize, a to je jučer uoči sastanka ponovio i Gordan Jandroković, glavni tajnik HDZ-a. U dijelu HDZ-a snažno su pak zagovarali izvanredne izbore uz teze da HDZ u idućih godinu dana, kada su redovni izbori, neće imati bolji rejting nego će samo još lošije stajati. Ti su izvori smatrali da će bilo kakvo Plenkovićevo popuštanje HNS-u ostaviti dojam da se HDZ ponaša kalkulantski i da se Plenković boji prijevremenih izbora.

Pritisak na Plenkovića

Na Plenkovića su i neki od njegovih najbližih suradnika radili pritisak da raskine s HNS-om i izađe na izvanredne izbore, smatrajući da je to bolja varijanta za HDZ. Druga struja u HDZ-u zastupala je pak stav da se Plenković može riješiti HNS-a i da Vlada neće pasti jer može održati tijesnu većinu od minimalnih 76 zastupnika, možda i kojim više, jer na političkom tržištu ima žetončića koji su voljni podržavati Plenkovićevu vladu kako bi što dulje ostali saborski zastupnici na saborskoj plaći. U HDZ-u su i jučer slali poruke da mogu i bez HNS-a i stvorili su dojam da im ta stranka uopće nije potrebna da bi Vlada preživjela barem tijekom predsjedanja EU.

– Plenkoviću ne treba još godinu dana mandata, dovoljno mu je šest mjeseci kako bi odradio predsjedanje, a onda može bilo kada raspisati izbore – govorio je naš sugovornik prije dogovora s HNS-om. Plenkoviću se, međutim, kao otegotna okolnost parlamentarne većine bez HNS-a otvorilo to što je protiv Milana Bandića, koji u svom Klubu ima 13 zastupnika, jučer potvrđena optužnica u slučaju Agram. Plenkoviću ne bi baš bilo zgodno tijesno vezanje uz Bandića koji je opterećen sumnjom u korupciju i kaznena djela. Kada se analiziraju Plenkovićevi potezi posljednjih tjedana, otkako se politički navlači s HNS-om, stekao se dojam da on ipak pod svaku cijenu želi izbjeći izvanredne izbore iako bi baš njemu najviše odgovarali, posebno ako bi bio relativni pobjednik parlamentarnih izbora jer bi s te pozicije išao na izbore u stranci, gdje ga već čekaju protukandidati...