Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, održao je konferenciju za novinare na kojoj je predstavio izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, Zakona o stečaju te Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje. U nacrt Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje prenosi se Europska anti-SLAPP direktiva.
"Kada govorimo o direktivi koju transponiramo, ona je u sadržajnom smislu primjenjiva isključivo na predmete s prekograničnim implikacijama. Međutim, u našem prijedlogu transponiranja idemo korak dalje. Osiguravamo širu primjenu, tako da će se zakon primjenjivati na predmete neovisno o tome radi li se o prekograničnim postupcima, postupcima s prekograničnim implikacijama ili o postupcima s isključivo nacionalnim elementom", naglasio je ministar Habijan, navodeći glavni razlog donošenja novog zakona.
"Ono što je ključno jest da se ovim zakonom želi pružiti zaštita fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa, odnosno zaštita od sudskih postupaka koji se pokreću protiv fizičkih ili pravnih osoba s ciljem odvraćanja od njihova javnog djelovanja. Takvi sudski postupci, kakve smo dosad imali prilike vidjeti u praksi, nisu imali svrhu ostvarivanja prava na pristup pravosuđu, nego su bili maliciozni i usmjereni na ušutkavanje javne rasprave“, poručio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, navodeći tko je posebno bio pogođen sudskim postupcima koji su imali za cilj ušutkavanje onih koji javno djeluju.
„Posebno su pogođeni istraživačko novinarstvo i pravo na izvještavanje, jer su u takvim slučajevima često zabilježena i njihova kršenja. Sukus i predmet ovoga zakona stoga je jasno definirati tko se štiti. To su novinari, izdavači i medijske organizacije, prijavitelji nepravilnosti, odnosno kolokvijalno zviždači, borci za ljudska prava, organizacije civilnog društva, nevladine organizacije, sindikati, umjetnici, istraživači, članovi akademske zajednice i drugi".
Ministar Habijan je također naglasio kako se uvode zaštitne mjere poput ranog odbijanja tužbi ili, primjerice, osiguranja procijenjenih troškova, tako što će sud na obrazloženi zahtjev tuženika (kao dio odgovora na tužbu) moći naložiti tužitelju polaganje osiguranja procijenjenih troškova postupka, koje bi morao nadoknaditi u slučaju gubitka spora. Resorni ministar je poručio da je ovo tek prvi korak te da su u komunikaciji s HND-om i sa svima koji su ovime obuhvaćeni.
Što se tiče predložene izmjene Zakona o obveznim odnosima, tu se prenose dvije europske direktive. Jedna se odnosi na odgovornost za neispravne proizvode, a druga na zajednička pravila za promicanje popravka robe. Oštećenicima se smatra svaka fizička osoba koja pretrpi štetu prouzročenu neispravnim proizvodom, ali i osoba koja je univerzalni ili singularni sljednik oštećenika ili djeluje u ime oštećenika.
„Ono što je ovdje možda posebno zanimljivo, i s aspekta zaštite potrošača, jest to da se proširuje krug odgovornih osoba. Naime, naknada štete, osim od proizvođača, sada se može tražiti i od drugih subjekata, poput uvoznika, zastupnika proizvođača, pružatelja usluga ispunjavanja narudžbi, dobavljača te određenih pružatelja internetskih platformi“, istaknuo je ministar Habijan.
Neki od razloga za izmjene i dopune zakona su, među ostalim, obveza Hrvatske kao članice EU da se uskladi s pravnom stečevinom, ali i domaća potreba za poboljšanjem zakona, ustvrdio je resorni ministar. U predloženim izmjenama Zakona o stečaju potrošača mijenja se stvarna nadležnost, koja po novome prelazi s Općinskog na Trgovački sud. Svi predstavljeni zakonski prijedlozi bit će upućeni u e-savjetovanje.