H. Šarinić: S Tuđmanom sam dva sata gledao kako se tiska naš dinar

Hrvatska će za dva dana proslaviti 20 godina svoje monetarne suverenosti. Naime, 23. prosinca 1991. u optjecaj je pušten hrvatski dinar, čime je Republika Hrvatska dobila svoju valutu. Tog je dana Narodna banka Hrvatske postala potpuno samostalna i neovisna o Narodnoj banci Jugoslavije. Zamjena jugoslavenskog dinara za hrvatski dinar u omjeru 1:1 trajala je do kraja godine. Tečaj hrvatskog dinara prema stranim valutama utvrdio je NBH – 1 njemačka marka (DEM) vrijedila je 55 hrvatskih dinara (CRD).

CRD tiskali i Šveđani

Na sredini svih novčanica bio je lik hrvatskoga znanstvenika Ruđera Boškovića. Veći apoeni na naličju su imali motiv spomenika “Povijest Hrvata” Ivana Meštrovića, a manji zagrebačku katedralu.

Nakon što je 26. lipnja 1991. Hrvatski sabor proglasio Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom, nužno je bilo i monetarno osamostaljenje koje bi donijelo prekid ovisnosti o beogradskoj financijskoj politici. Osobito nakon što su, odlukom Savjeta guvernera Narodne banke Jugoslavije, banke iz Republike Hrvatske i Republike Slovenije te njihove središnje banke isključene iz primarne emisije NBJ, čime je došlo do izbacivanja Hrvatske i Slovenije iz jugoslavenskog monetarnog sustava. Hrvatska je bila odlučna u obrani neovisnosti i suverenosti te u stjecanju potpune, pa tako i monetarne samostalnosti. Stoga je predsjednik RH Franjo Tuđman 16. kolovoza 1991. imenovao Komisiju za pripremu prijedloga koncepcije monetarnog sustava i izradu novčanica RH, kojoj je na čelu bio Marijan Hanžeković, dotadašnji ministar financija.

– Članovi komisije bili su akademik Dalibor Brozović (jezikoslovac i numizmatičar), Bogumil Cota (direktor SDK), Ante Čičin-Šain (guverner NBH), Šime Đodan (predsjednik saborskog Odbora za budžet i financije), Jozo Martinović (ministar financija), Nedjeljko Mihanović (predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu), Hrvoje Šarinić (predstojnik Ureda predsjednika), Vladimir Veselica (ministar u Vladi) i Igor Zidić (direktor Moderne galerije) – prisjetili su se jubileja na portalu www.kunalipa.com.

Novi hrvatski novac bilo je potrebno izraditi što prije pa se komisija na radnom sastanku 29. kolovoza 1991. iz praktičnih razloga odlučila za izdavanje privremenog novca pod nazivom hrvatski dinar. Novčanice u apoenima od 1, 5 i 10 dinara tiskala je tiskara Zrinski d.d. iz Čakovca, a novčanice od 25, 100, 500 i 1000 dinara švedska tvrtka Tumba Bruk.

– Pripremali smo valutu mjesecima i, kad je do toga došlo, svi smo bili oduševljeni. To je bilo osvajanje velikog dijela suvereniteta, a uvođenju našeg dinara nazočio je i sam predsjednik Tuđman da pokaže koliko je to važno za Hrvatsku. Spustili smo se poslije u podrum i gotovo dva sata gledali kako se tiska novac – prisjetio se Hrvoje Šarinić.

Kuna uzela suverenitet

Kratica CRD promijenjena je 2. travnja 1992. u HRD, a zbog hiperinflacije od 1000 posto počelo je tiskanje novčanica većih apoena, od 2000, 5000, 10.000, 50.000 i 100.000 hrvatskih dinara.

Kuna kao novčana jedinica RH uvedena je na Dan državnosti, 30. svibnja 1994., zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000.

– Hrvatska je uvođenjem kune izgubila monetarni suverenitet jer ona nije mjerilo vrijednosti i štednje, već samo službena valuta plaćanja. Čvrstim tečajem kune oduzeli smo joj funkciju pokazivanja efikasnosti gospodarstva, a negativan je učinak previsok dug od 50 milijardi eura. Za povratak monetarnog suvereniteta mora se ukinuti devizna klauzula i uvesti kreditiranje isključivo u kunama. Štednja u devizama mora se zaraditi i kupiti, a ne posuditi kao do sada – kazao je ekonomist Ljubo Jurčić.