Guldenmarka: Valuta koja bi mogla riješiti krizu u eurozoni

Za skijanje u Austriji, poslovni put u Njemačku ili vikend u Nizozemskoj uskoro biste mogli trebati guldenmarke, a ne eure – pod uvjetom da se ostvari ideja koju je, kao moguće rješenje aktualne krize eurozone, razradio Markus C. Kerber, profesor javnih financija i političke ekonomije s Tehničkog sveučilišta u Berlinu.

– Treba ostaviti euro kao zajedničku valutu, ali i omogućiti zemljama koje imaju suficit tekuće platne bilance, dakle Njemačkoj, Nizozemskoj, Finskoj, Austriji i Luksemburgu, da uvedu drugu zajedničku valutu kao zakonsko sredstvo plaćanja usporedo s eurom. Tu novu zajedničku valutu suficitnih zemalja nazivam guldenmarkom – kaže profesor Kerber u telefonskom razgovoru za Večernji list.

Tu je svoju ideju krajem svibnja iznio i u govoru u Europskom parlamentu, što, naravno, ne znači da je ona prihvaćena ili ozbiljnije razmotrena, ali govori o tome da demokratski izabrani predstavnici naroda Europe žele čuti sve hipotetske mogućnosti za izlazak iz krize koja razdire eurozonu. Ideja profesora Kerbera čini se dalekom od političke implementacije, ali on u svojoj studiji, kao okidač za kretanje u smjeru guldenmarke, spominje upravo događaje koji se u stvarnosti događaju ovoga tjedna, kada šef Bundesbanke u upravnom vijeću Europske središnje banke oponira predsjedniku ECB-a Draghiju i većini koja je sklona Draghijevim prijedlozima koje Nijemci smatraju protuzakonitim.

Dostigli točku preokreta

– U razradi svoje ideje postavio sam i pitanje: tko će dati početni signal za uvođenje guldenmarke? Smatram da je točka preokreta dosegnuta – kaže berlinski profesor. Točka preokreta, smatra, događa se onda kad ECB odluči kupovati obveznice ugroženih država ili kad odluči spasilačkom fondu ESM-u odobriti bankovnu dozvolu, odnosno omogućiti neograničeno zaduživanje, opet u svrhu kupnje obveznica ugroženih država. Njemačka je više puta, i posljednjih dana, ponovila kako takve odluke smatra izlaženjem ECB-a izvan svojih ovlasti. Ako zemlje poput Njemačke, Nizozemske i Finske odbiju provoditi odluke ECB-a koje smatraju protuzakonitima, to prema profesoru Kerberu može biti trenutak kad središnje banke tih zemalja mogu potaknuti vlade da krenu u osnivanje usporedne zajedničke valute.

– Inicijativu mogu dati središnje banke, vlade ili građani tih zemalja. A došli smo do trenutka u kojem neće samo predsjednik Bundesbanka Jens Weidmann izgubiti ugled ili morati odbiti pritisak Draghija nego i do trenutka kada građani Njemačke više ne vjeruju da euro donosi stabilnost i traže rješenje. Guldenmarka je najbolje, vrlo diplomatsko rješenje. Ne mogu nagađati kad bi se to moglo dogoditi, možda za šest mjeseci, možda za godinu ili dvije. Ali imat ćemo dvije valute – uvjeren je “profesor Guldenmark”.

Ništa preko noći

– S obzirom na to da je guldenmarka zamišljena kao paralelna valuta, sjeverne bogate zemlje koje bi joj se možda priklonile ne bi automatski prestale koristiti euro. Ne bi se događala konverzija preko noći – kaže profesor Kerber.

– Što je denominirano u eurima, ostaje u eurima. I onda bi se vjerojatno investitori koji imaju potraživanja u eurima pokušavali riješiti tih ugovora, ali to bi slobodno mogli činiti na tržištu. Prvog bi dana jedna guldenmarka vrijedila jedan euro, ali u kratkom vremenu tržište bi povećalo vrijednost guldenmarke – smatra Markus C. Kerber.