Nakon zagrebačkog potresa broj stanovnika Samobora sve je veći pa gradić koji je do prije deset godina brojao 30.000 stanovnika sada ima više od 40.000. Infrastruktura raste, stanovi se rasprodaju vrlo brzo, investitori pokazuju interes, a prate to i gradski projekti. Koji su izazovi kod naglog "booma" te koja je uloga države u toj situaciji, razgovarali smo s gradonačelnicom Samobora Petrom Škrobot. Cijeli razgovor pogledajte na YouTube kanalu Večernjeg lista.
Koji je razlog da u Samoboru raste broj stanovnika, dok ostatak Hrvatske demografski pada?
Veseli nas ta činjenica da rastemo, postali smo odredište za mnoge mlade obitelji. Veliki su tu izazovi, ali uspješno odgovaramo na njih, što se može vidjeti iz brojnih realiziranih projekata. Puno ulažemo u izgradnju škola, vrtića, sportskih igrališta, dodatnih sadržaja, obnavljamo ustanove u kulturi i sve to stvara visoku razinu kvalitete života. Još je puno izazova pred nama, ali spremni smo se uhvatiti u koštac s njima. Kada završimo sa školama i prilagodbom na jednosmjensku, odnosno cjelodnevnu nastavu, usmjerit ćemo se i na naša ruralna područja, želja nam je oživjeti naš Žumberak i Samoborsko gorje.
Da vas sutra postave za ministricu regionalnog razvoja, što biste promijenili u odnosu države prema gradovima?
Velik izazov je državna imovina na području jedinica lokalne samouprave. Govorim konkretno i na primjeru Samobora, ali razgovaram i s drugim kolegama, gradonačelnicima i načelnicima koji imaju iste izazove. Dakle, puno je objekata u državnom vlasništvu i kad bi se ubrzao proces povratka te imovine u vlasništvo gradova mogli bi se puno brže realizirati mnogi projekti. Na primjer, u Samoboru imamo u samom centru grada zgradu bivše policijske postaje za koju smo zatražili povrat iz državne imovine, ali nažalost, to još nije ostvareno. Isto tako imamo primjer starog grada Samobora, za što smo u proceduri povratka. Imamo i primjer državnog zemljišta gdje bismo napravili poduzetničku zonu i niz drugih primjera. Takve objekte bih prepustila na upravljanje gradovima i općinama. Tu se povlači i drugo pitanje, vječita tema - smatram da jedinice lokalne samouprave, bilo gradovi bilo općine, koje nisu samoodržive kao takve ne bi trebale ni postojati. Isto tako i po pitanju županija upitno je zapravo njihova učinkovitost i potreba postojanja. Smatram da će se u budućnosti pokazati potreba, ne nužno za ukidanjem, ali za okrupnjavanjem kao neki prvi korak.
Samobor je jedan od gradova koji ima jednu od najnižih stopa na dohodak. Koliko to doprinosi doseljavanju?
Sigurno je i ta činjenica imala utjecaj na odluku o tome hoće li netko odabrati Samobor kao mjesto života. I stranka Fokus i ja kao gradonačelnica zalažemo se za takve porezne politike i porezna rasterećenja i imamo višestruke pozitivne efekte po tom pitanju. Ono što me brine je najava novih poreznih opterećenja na državnoj razini. U Samoboru se trudimo rasteretiti naše poduzetnike i obrtnike s raznim mjerama i to daje pozitivne efekte, ukoliko će država sada njih dodatno opteretiti, to nije dobar put.
Mnogi gradovi traže investitore. Kako ih privući, a da se grad ne pretvori u logistički centar ili skladišnu zonu?
To je uvijek izazov da razvoj ne naruši kvalitetu života. O tome treba posebno brinuti, ali zato su takve poduzetničke zone smještene uz rubne dijelove grada ili uz same autoceste. Tako je i kod nas u Samoboru, imamo jedan od najvećih logističko distributivnih centara na području Hrvatske. Prva faza je gotova i sada je završetak druge faze. Sve je to uz rubni dio grada, odnosno uz samu autocestu, tako da zapravo nema niti zagušenja prometa u centru grada po tom pitanju.
Što biste rekli kritičarima koji kažu da lokalni čelnici često EU projekte ističu kao vlastiti uspjeh?
Kritičara uvijek ima i uvijek će ih biti. Što god da napravili, povučete, ne povučete sredstva iz EU, je li to vaša zasluga ili nekog drugog, takvih imamo i mi u Samoboru. Što god da napravite, ima uvijek onih koji su kontra. Ako je kritika konstruktivna i osnovana, trebaju razmotriti i uvažiti, ali ako je isključivo iz zle namjere, onda smatram da ju treba zanemariti. Što se tiče fondova, naravno da je tu velik trud, rad svih zaposlenika gradske uprave od same pripreme, projekata, apliciranja projekata provedbe projekata. Tu je stvarno velik posao. Mi smo se trudili i analize koje se objavljuju potvrdile su da smo među gradovima koji su povukli i najviše sredstava.
Kad biste mogli izdvojiti jednu stvar - što država može naučiti od Samobora i što Samobor može naučiti od države, što biste izdvojili?
Bitno je ubrzavanje svih procesa, što god je u ingerenciji Grada, mi nastojimo olakšati i ubrzati sve procedure, tako bi trebala i država. To je ključ po pitanju investicija. Bitno je gledati u smjeru poreznih rasterećenja, a ne opterećenja. Poraditi bi trebalo i na zakonima koji su često puta u koliziji.
Unistila si grad. Gore od Beljaka kod kojegs e nista nije gradilo, a ti si otvorila grad gradjevinskoj mafiji koja gradi u svakoj rupi i na svim mjestima u gradu. Kratke pameti nisi prvo napravila studiju prometa jer bi zakljucila da mali grad u kojem su glavne gradske ulice jednosmjerne ne moze podnjeti tisuce novih automobila pa je sad u Samoboru svakodnevni prometni krkljanac. Na terenima od 300-500 kvadrata se grade objekti skoro u povrsini samih parcela. Probiejs rupu izmedju kuca i napravis u dvoristu visestambeni objekt. Grad koji ne tri vise od 15-17 000 stanovnika ce do tvog mandata doci na 40 000. Samobor od prije 20 godina sa svojim mirom je neprepoznatljiv. Jedino sto radis su zabava za narod i tuse ne nemoze nista prigovoriti jer grad za razliku od Beljakovih vremena je dobio barem urbane programe i dogadjaje. Eto barem jedna pohvala. Osim toga trg se vikendom pretvorio u kaos prepun manijaka iz Zagreba koji dolaze na suncu ptiti kavu i to im je izlet u Samobor ha ha.