Digitalna transformacija pravosuđa posljednjih godina snažno mijenja način rada brojnih pravnih profesija, a javnobilježnička služba nalazi se u samom središtu tih promjena. Uvođenje elektroničkih postupaka, modernizacija sudskog registra i sve veća potreba za bržim i dostupnijim uslugama građanima i poduzetnicima zahtijevaju prilagodbu ustaljenih praksi, ali i očuvanje temeljnih načela pravne sigurnosti i povjerenja u pravni sustav. Upravo ravnoteža između tehnološkog napretka i zaštite pravnih standarda jedno je od ključnih pitanja s kojima se struka danas suočava.
O tome kako uskladiti nove tehnologije s odgovornošću koju javnobilježnička služba ima u pravnom prometu, ali i kako unaprijediti učinkovitost sustava bez gubitka njegove pouzdanosti, razgovarali smo s Nadom Kemec, javnom bilježnicom iz Slavonskog Broda, koja je na poziciji predsjednice Hrvatske javnobilježničke komore od svibnja 2025. godine. U razgovoru se osvrnula na ključne izazove struke, proces digitalizacije te percepciju javnosti o ulozi javnih bilježnika u suvremenom društvu.
Koji su trenutačno najveći izazovi s kojima se suočavaju javni bilježnici u Hrvatskoj?
Kada govorimo o javnobilježničkoj službi, najveći izazov danas pred strukom je kvalitetna provedba digitalizacije u redovito poslovanje s konačnim ciljem još efikasnijeg djelovanja i adekvatne provedbe pravne zaštite. Kroz navedenu provedbu potrebno je ispuniti niz preduvjeta kako bi taj proces tekao glatko, ali cilj je jasan – povećati učinkovitost sustava, skratiti vrijeme rješavanja predmeta, posebno u području sudskog registra, osigurati bolju dostupnost usluga i dodatno ojačati povjerenje u službu.
Koliko je digitalizacija promijenila svakodnevni rad javnih bilježnika i koje su njezine najveće prednosti, ali i nedostaci?
Digitalizacija je promijenila svakodnevni rad ne samo javnih bilježnika nego i većine poslovnih djelatnosti. Za pravosuđe, čiji su dio i javni bilježnici, prednosti su velike. Ipak, prijelaz iz papirnatog u digitalno poslovanje nije ni jednostavan ni brz, jer zahtijeva i prilagodbe zakonskih i podzakonskih propisa. U vremenu primjene umjetne inteligencije prioritet je očuvati demokraciju i vladavinu prava, jer svaka inovacija, uz prednosti, nosi i određene rizike. Ovim putem bih iskoristila priliku i izdvojila projekt SudReg2 koji je, u suradnji s resornim Ministarstvom i trgovačkim sudovima, uspješno implementiran u svakodnevno djelovanje. Hrvatska javnobilježnička komora tom je projektu dala značajan doprinos, s ciljem smanjenja administrativnih opterećenja, jačanja pravne sigurnosti i ubrzavanja sudskih postupaka. Riječ je o važnom iskoraku prema modernom, pouzdanom i suvremenom sudskom registru usklađenom s europskim standardima i potrebama prakse.
Na koji će se način ova promjena odraziti na poduzetnike?
Budući da je poduzetništvo od iznimne važnosti za gospodarski sustav države, jednako su važni i točnost i brzina provedbe upisa u sudski registar. Vjerujem da će poduzetnici posebno cijeniti rješenja u kojima tehnologija služi pravu jer je krajnji cilj jačanje povjerenja u registar kao javnu knjigu i skraćivanje vremena potrebnog za svaku pojedinu prijavu upisa.
Često se u javnosti govori o dostupnosti i cijeni javnobilježničkih usluga. Kako odgovarate na te kritike?
Javnobilježništvo je služba čiji rad nadzire nadležno Ministarstvo. Tarife su transparentne i unaprijed određene. U svakodnevnom radu sa strankama ove su kritike zapravo rijetke, a prema iskustvima kolega slično je i u drugim uredima. Smatram da se takve primjedbe najčešće temelje na pojedinačnim i manjinskim komentarima, nerijetko i od osoba koje nemaju redovit doticaj sa službom. Građani koji koriste naše usluge znaju da su cijene unaprijed poznate, da su usluge dostupne i da je kvaliteta rada na visokoj razini.
Kakva je suradnja Hrvatske javnobilježničke komore s državnim institucijama i drugim pravosudnim tijelima?
Kao nositelji javne službe, javni bilježnici gotovo su svakodnevno u suradnji s institucijama i ta se suradnja temelji na međusobnom uvažavanju, poštovanju i kvalitetnoj suradnji. Posebno bih istaknula suradnju s nadležnim Ministarstvom kroz rad na izmjenama i dopunama propisa koji se odnose na našu službu. Naravno, uvijek postoji prostor za dodatno razumijevanje specifičnih potreba službe, a veće promjene traže vrijeme. Ciljevi su nam zajednički iako im pristupamo iz različitih perspektiva i područja djelovanja.
Smatrate li da su građani dovoljno upoznati s ulogom i odgovornošću javnih bilježnika i što bi se po tom pitanju moglo poboljšati?
Nažalost, građani još nisu u dovoljnoj mjeri upoznati ni s ulogom ni s razinom odgovornosti javnih bilježnika pa percepcija javnosti u tom dijelu često ne odgovara stvarnosti. To je posljedica više čimbenika, uključujući pojedina okruženja u kojima negativne informacije često prevladavaju. U društvu kojem težimo, uloga javnog bilježnika može i treba biti jasnije predstavljena. Budući da smo u izravnom kontaktu sa strankama, često i više od drugih sudionika pravosudnog sustava, za promjenu percepcije potreban je i individualni i zajednički napor. Pritom posebno mislim na suradnju Komore i Ministarstva u dijelu jačanja povjerenja u službu.
Kakvu biste poruku na kraju uputili građanima i mladim pravnicima koji razmišljaju o karijeri u javnom bilježništvu?
Građanima poručujem da je javnobilježnička služba javna služba koja postoji radi zaštite njihovih prava i interesa pa se s punim povjerenjem mogu obratiti svakom javnom bilježniku u okviru zakonom propisanih ovlasti. Mladim pravnicima, koji razmišljaju o ovoj karijeri, poručujem da je riječ o dinamičnoj i razvojno zahtjevnoj službi koja se stalno prilagođava vremenu. Traži predanost i ozbiljan rad, a svima koji su na to spremni, vrata su otvorena.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom javnobilježničkom komorom.