Gosti iz susjedne države: Pozvan državni vrh BiH, dolazi premijer Federacije

Otvorenju Pelješkog mosta nazočit će premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić, koji danas dolazi u Komarnu. Njega je pozvala hrvatska Vlada, isto kao i predsjedatelja Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju, no on se ispričao. Također, iz susjedne države pozvani su čelnici stranaka Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, a dolazi Dragan Čović. Pozivima političkom vrhu BiH – premijeru Federacije i predsjedatelju Vijeća ministara – Hrvatska je sve napravila prema diplomatskim protokolima i uzusima, pokazujući ne samo korektne, već i dobrosusjedske odnose i namjere prema vlastima susjedne države. Falid Novalić član je Izetbegovićeva SDA i Bošnjak, a Tegeltija član Dodikova SNSD-a i Srbin, te je i tako pokazano da Hrvatska nema namjere izolirati hrvatski korpus, iako je on – prema ustavu, obveza, već da i s Pelješkim mostom Hrvatska uzima u obzir cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Situacija s Pelješkim mostom nije uvijek bila idealna u odnosu na BiH, ali i na Europsku komisiju. Kad se ozbiljnije počelo razgovarati o mostu, iz Komisije su bili skeptični koliko bi zapravo taj projekt mogao ući pod omotnicu kohezije. Više sugovornika nam je tada, za Vlade Zorana Milanovića, govorilo kako bi Hrvatska itekako dobro trebala dokazati kako će gradnja mosta utjecati na razvoj okolnih mjesta i šireg područja, odnosno koliko će pomoći u njihovu razvitku. Tad je projekt, kao i prije, stavljen u drugi plan, ali nastavilo se povremeno diplomatsko i političko reagiranje iz BiH svaki put kad bi se spomenuo most. Glavni argument BiH bio je da Hrvatska njegovom gradnjom Bosni i Hercegovini zatvara prolaz prema otvorenom moru i da prvo treba utvrditi granicu između dviju država te podizanje visine mosta.

Dok su trajali razgovori s Komisijom, od Hrvatske su 2017. tražili dodatna pojašnjenja, upravo vezana za granicu. Konačni odgovor došao je početkom siječnja 2018. u pismu koje je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker poslao premijeru Plenkoviću, o tome da nema prepreka za financiranje. Usto, Hrvatska je još 2007. dala jamstvo BiH da Pelješki most ni na koji način neće zadirati u prava te države koja ima po UN-ovoj Konvenciji o pravu mora. Dokaz tome je i diplomatska nota koju je Ministarstvo vanjskih poslova poslalo veleposlanstvu BiH u Zagrebu, a u kojem se kaže kako je “Hrvatska tijekom svih razgovora u vezi s gradnjom mosta naglašavala činjenicu da je BiH pomorska zemlja kojoj pripadaju sva prava i obveze predviđene Konvencijom UN-a o pravu mora, što, između ostaloga, podrazumijeva i pravo neškodljivog prolaska u i iz luke Neum kroz hrvatska područja mora” te se dodaje da “Ministarstvo ponavlja kako se RH pridržava i ubuduće će se pridržavati svih obaveza koja proizlaze iz Konvencije u odnosu na susjedne zemlje s morskom obalom.”