Toplinski valovi koji posljednjih dana pogađaju dijelove Europe tek su uvod u ono što slijedi, upozoravaju znanstvenici u novom izvještaju britanskog meteorološkog ureda Met Office. Prema njihovim procjenama, globalni temperaturni rekordi nastavit će se rušiti najmanje tijekom sljedećih pet godina, a vrlo je izgledno da će već 2027. postati nova najtoplija godina otkako postoje mjerenja.
Analiza pokazuje da će prosječna globalna temperatura između 2026. i 2030. biti između 1,3 i čak 1,9 stupnjeva Celzijevih viša od predindustrijskog prosjeka iz razdoblja 1850. – 1900. Znanstvenici upozoravaju da postoji čak 75 posto vjerojatnosti da će prosjek svih pet godina premašiti granicu od 1,5 stupnjeva zagrijavanja definiranu Pariškim klimatskim sporazumom, prenosi Daily Mail.
Dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost razvoja takozvanog “super El Nina”, klimatskog fenomena koji zagrijava površinu Tihog oceana i utječe na vremenske obrasce diljem svijeta. Meteorolozi navode kako se u Pacifiku već gomilaju neuobičajeno tople vode, a temperature mora približavaju se rekordnim vrijednostima iz 2024. godine.
Ako se prognoze ostvare, posljedice bi mogle biti ozbiljne – od višegodišnjih suša i nestašice vode do snažnih oluja, ekstremnih oborina i poplava. Posebno je ugrožen Arktik, koji se zagrijava znatno brže od ostatka planeta. Očekuje se da će prosječne temperature tijekom arktičkih zima u idućih pet godina biti gotovo tri stupnja više nego u predindustrijskom razdoblju, što će dodatno ubrzati topljenje leda.
Znanstvenici pritom naglašavaju da svako dodatno povećanje temperature, pa i za djelić stupnja, donosi znatno veće posljedice za okoliš, poljoprivredu i svakodnevni život ljudi. U sjevernoj Europi očekuju se vlažnije zime i češće ekstremne oborine, što povećava rizik od bujičnih poplava i šteta na usjevima. Iako kratkotrajno probijanje granice od 1,5 stupnjeva ne znači automatsko kršenje Pariškog sporazuma, stručnjaci upozoravaju da se svijet sve brže približava opasnoj klimatskoj točki iz koje povratka možda neće biti.