Problem nije samo u trgovačkim lancima, već u dubljim sustavnim uzrocima poput visokog PDV-a, korupcije i neučinkovitog državnog aparata – priopćili su iz udruge Glas poduzetnika, nastavno na pozive potrošačkih udruga da građani u petak podrže bojkot kupnje proizvoda u trgovinama i taj dan ne kupuju ništa kako bi se ukazalo na problem visokih cijena. Prije svega pozivaju na spuštanje PDV-a na 5% na svu hranu, jer sada, upozoravaju, Hrvati plaćaju najvišu cijenu hrane u regiji.
- Hrvatska se suočava s ozbiljnim problemima koji uzrokuju rast cijena hrane i otežavaju život građanima. Visok PDV na prehrambene proizvode, među najvišima u EU, značajno povećava troškove. Dok osnovne namirnice nose stopu od 5%, većina hrane opterećena je PDV-om od 25%, što je daleko više nego u zemljama poput Njemačke ili Francuske - ističu iz UGP-a te dodaju kako, osim poreznog opterećenja, i korupcija i iseljavanje mladih dodatno pogoršavaju situaciju. Manjak radne snage povećava troškove rada, dok neučinkovit i preglomazan državni aparat povećava porezna opterećenja kako bi pokrio svoje rastuće troškove.
- Uz to, Hrvatska proizvodi tek 67% svojih potreba za hranom, što dovodi do ovisnosti o skupljem uvozu. Bez ključnih reformi, ovakvi sustavni problemi nastavit će gušiti građane i gospodarstvo - napominju.
Predlažu pet mjera: jedinstvenu stopu PDV-a od 5% na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica, reformu javnog sektora, digitalizaciju i optimizaciju kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi, poticaj poljoprivredi na načinda se fokus stavi na proizvodnju i kupnju od lokalnih proizvođača i malih trgovaca, uklanjanje parafiskalnih nameta poduzetnicima koji se prelijevaju na potrošače te jasno prikazivanje udjela poreza u krajnjoj cijeni proizvoda (transparentnost cijena).
- Trgovački lanci često su na meti kritika zbog visokih cijena, ali oni samo prenose troškove koji nastaju u lancu opskrbe – troškove koji su izravni rezultat neefikasne politike i sustavnih problema. Rapidno povećanje prihoda u trgovinama ne odražava nužno veći profit, budući da su rashodi proporcionalno rasli, zbog čega neto marža uglavnom ostaje nepromijenjena. Odgovornost leži u onima koji oblikuju gospodarsku politiku. Pitamo se je li ovo još jedan potez političara da se pažnja javnosti makne od nedavnih afera i smjene čak 2 ministra u 2 mjeseca - pitaju iz UGP-a. Dodaju kako umjesto površnih rješenja i prebacivanja krivnje Hrvatska treba cjelovitu reformu koja će omogućiti stvaranje zdravog i održivog gospodarstva.
- Smanjenje poreznih opterećenja, poticanje domaće proizvodnje i suzbijanje korupcije ne moraju biti apstraktne ideje – to su preduvjeti za pravednije društvo u kojem građani neće biti žrtve sustava koji ih ignorira - objašnjavaju. Boris Podobnik, predsjednik udruge Glas poduzetnika, kaže kako UGP potiče veću hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju.
- Nekad smo pričali kako ćemo hraniti cijelu Europu, a sad nismo u stanju ni sebe. UGP traži 5% PDV-a na svu hranu jer smo zemlja koja ima najvišu stopu za mnogobrojne artikle. Potičemo hrvatske OPG-ove, poduzetnike koji se bore za svoju egzistenciju koje guši birokracija i korupcija. Kontinuriano se zalažemo i inzistiramo na poreznim reformama, želimo bolje pravno i ekonomsko okruženje za privatni sektor. Ne želimo kontrolu cijena jer ona će još više ugasiti investicije u poljoprivredu, a kontrole cijene hrane nema nigdje osim kod nas - izjavio je Podobnik.
Iz UGP-a podsjećaju kako Hrvatska ima tri stope PDV-a, koje se primjenjuju na prehrambene proizvode i druge kategorije, ali struktura tih stopa često stvara nepotrebno visoke troškove za građane. Snižena stopa od 5% primjenjuje se na osnovne prehrambene proizvode: kruh, mlijeko, jaja, svježe meso, svježu ribu, voće i povrće. Ova stopa olakšava dio pritiska na kućanstva, ali obuhvaća samo ograničeni broj proizvoda. ;eđustopa od 13% obuhvaća određene prehrambene proizvode poput ulja, maslaca, margarina, dječje hrane i voda (bezalkoholnih). Međutim, velik dio osnovnih namirnica nije uključen u ovu nego u standardnu stopu od 25% koja se primjenjuje na većinu prehrambenih proizvoda, uključujući prerađene mesne i mliječne proizvode, suhomesnate proizvode, gotova jela, slatkiše i bezalkoholna pića. Primjer za to su jogurti, sirevi, hrenovke, kobasice, tjestenina, med, smrznuta riba, meso i povrće te mnogi drugi proizvodi što, ističu, značajno povećava njihovu cijenu u trgovinama.
>> FOTO Evo koliko vaši prijatelji i susjedi zarađuju: Neki primaju i po 2800, a od ovih ljudi ne tražite da plate kavu
Jer to onaj Podobnik koi je bio protiv nerada nedjeljom da ce ljudi dobivati otkaze a ono stalno fali radne snage da po ducanima rade strani radnici